pregleda

Narodne umotvorine u Šumadinčetu i Šumadinki


Cena:
800 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

LukiVikt (695)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 853

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1999
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski

Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova.

Autor: Milorad Radević,
Izdavač: Matica srpska - Novi Sad, Institut za književnost i umetnost - Beograd,
1999. god.
Broširan povez, 24 cm.
191 str.

Ljubomir Nenadović (Brankovina, 14 / 26. septembar 1826. - Valjevo, 21. jan. / 2. februar 1895. ), poznat i kao Ljubomir P. Nenadović, jedan je od prvih Srba koji su se školovali na strani i započeli rad na književnosti.

Rođen je 14. septembra 1826 god. u Brankovini kod Valjeva, u porodici Nenadovića. Otac mu je prota Mateja Nenadović, a deda knez Aleksa. Gimnaziju svrši u Beogradu, a potom ode na više studije u Nemačku, Kad se vratio, bio je kratko vreme profesor Liceja u Beogradu, viši činovnik ministarstva i diplomata. Nekoliko godina je proveo u Crnoj Gori, kao gost kneza Nikole. Kao penzioner živeo je u Valjevu sve do smrti 21. januara 1895. godine.

Nenadović je 1850. pokrenuo časopis `Šumadinka`, prvobitno kao porodično-književni list, koji je ubrzo dobio glas `opasnog, republikanskog` lista. Kao humorist, kivan je na vlasti u Srbiji jer su suviše ozbiljne i zvanične, te pedantno sprovode cenzuru nad listovima. Kada donosi beleške iz spoljne politike uvek je na strani naroda, a protiv vladaoca, njegov list je pun priča i anegdota o vladarskoj nezahvalnosti i potrebi za laskanjem. Cenzuri se stalno podsmeva, npr. jednom prilikom priča kako je neko pretplatio `Siroticu Pravdu` na časopis, ali da joj uredništvo nije moglo slati list, jer nije moglo doznati adresu (tj. nema pravde u Srbiji). Neko vreme mu se gledalo kroz prste, kao rođaku kneginje Perside, ali list je na kraju ipak zabranjen jer je počeo `upravo prkositi praviteljstvu našem`.

Komunikacija isključivo porukama na Kupindu. Plaćanje pre slanja. Knjige šaljem kao preporučenu tiskovinu, paket, Post Express-om Poštarina isključivo na teret kupca. Knjige ne šaljem pouzećem. Za oštećenja nastala u transportu, ne odgovaram, ali ću se truditi da robu zapakujem najbolje moguće, i da je obezbedim od bilo kakvih oštećenja. Šaljem u inostranstvo po cenovniku Pošte Srbije (uplata Western Union-om). Na teritoriji Novog Sada preuzimanje knjiga je moguće na adresi koju ćete dobiti porukom (Novo Naselje).

Zbog velikog broja predmeta, molim Vas da pre kupovine proverite da li imam predmet koji želite putem poruke na Kupindu.

Predmet: 80662461
Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova.

Autor: Milorad Radević,
Izdavač: Matica srpska - Novi Sad, Institut za književnost i umetnost - Beograd,
1999. god.
Broširan povez, 24 cm.
191 str.

Ljubomir Nenadović (Brankovina, 14 / 26. septembar 1826. - Valjevo, 21. jan. / 2. februar 1895. ), poznat i kao Ljubomir P. Nenadović, jedan je od prvih Srba koji su se školovali na strani i započeli rad na književnosti.

Rođen je 14. septembra 1826 god. u Brankovini kod Valjeva, u porodici Nenadovića. Otac mu je prota Mateja Nenadović, a deda knez Aleksa. Gimnaziju svrši u Beogradu, a potom ode na više studije u Nemačku, Kad se vratio, bio je kratko vreme profesor Liceja u Beogradu, viši činovnik ministarstva i diplomata. Nekoliko godina je proveo u Crnoj Gori, kao gost kneza Nikole. Kao penzioner živeo je u Valjevu sve do smrti 21. januara 1895. godine.

Nenadović je 1850. pokrenuo časopis `Šumadinka`, prvobitno kao porodično-književni list, koji je ubrzo dobio glas `opasnog, republikanskog` lista. Kao humorist, kivan je na vlasti u Srbiji jer su suviše ozbiljne i zvanične, te pedantno sprovode cenzuru nad listovima. Kada donosi beleške iz spoljne politike uvek je na strani naroda, a protiv vladaoca, njegov list je pun priča i anegdota o vladarskoj nezahvalnosti i potrebi za laskanjem. Cenzuri se stalno podsmeva, npr. jednom prilikom priča kako je neko pretplatio `Siroticu Pravdu` na časopis, ali da joj uredništvo nije moglo slati list, jer nije moglo doznati adresu (tj. nema pravde u Srbiji). Neko vreme mu se gledalo kroz prste, kao rođaku kneginje Perside, ali list je na kraju ipak zabranjen jer je počeo `upravo prkositi praviteljstvu našem`.
80662461 Narodne umotvorine u Šumadinčetu i Šumadinki

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.