Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Zemun, Beograd-Zemun |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1957
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija svetske književnosti
Jezik: Srpski
NA IZVORIMA UMETNIČKE LEPOTE Miloš N. Đurić
- Ogledi o Homeru -
KOLEKCIONARSKI PRIMERAK SA POSVETOM I POTPISOM AUTORA MILOŠA N. ĐURIĆA IZ 1958. GODINE
Srpska književna zadruga Beograd, 1957. godine, 244 strane, tvrd platneni povez, ćirilica.
Knjiga je odlično očuvana, kao nova.
Klasična književnost, antička književnost, helenizam.
Miloš N. Đurić (1892 — 1967), srpski klasični filolog, helenista, univerzitetski profesor, filozof, prevodilac, akademik, u jednom periodu i direktor Srpske književne zadruge u Beogradu.
Od septembra 1928. godine, po završetku Filozofskog fakulteta i odbrane doktorske disertacije, Miloš N. Đurić počeo je da radi na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Početkom nemačke okupacije Beograda u Drugom svetskom ratu, 1941. godine, kvislinške vlasti zatražile su od svih viđenijih srpskih intelektualaca da potpišu Apel srpskom narodu kojim se zahtevao `red i poslušnost` i `rodoljublje u borbi protiv komunista.
- Ne mogu da potpišem apel protiv partizana kada se među njima nalazi više od polovine mojih studenata. Šta će mi reći kada se ponovo sretnemo?, rekao je profesor.
Kada ga je jedan kolega, profesor muzike, zaustavio i upozorio na moguće posledice i upitao zašto odbija da potpiše, profesor Đurić mu je odgovorio:
- Lako je tebi. Ti u diple sviraš, a ja studentima etiku predajem!
Ove reči postale su vremenom jedan od simbola doslednosti u etičkom stavu.
Ipak, od trenutka izgovaranja ove moralne replike, počinju i najteže godine za prof. Miloša Mišu Đurića. Naime, usledilo je penzionisanje (1942), a potom i hapšenje i odvođenje u Banjički logor. Najteži udarac i najveću ličnu tragediju Miloš N. Đurić doživeo je na samom kraju rata. Naime, 8. aprila 1945, u Slavoniji gine njegov sin jedinac Rastko, svršeni maturant, kome posthumno posvećuje svoje ukupno posleratno stvaralaštvo i najdraže prevode.
Danas jedna ulica u Beogradu nosi njegovo ime, a na Kalemegdanu je njegova bista na postamentu.
# 80