pregleda

Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918-1929 - Branka Prpa


Cena:
1.980 din (Predmet nije aktivan)
Stanje: Novo
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Plaćanje: Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Prodavac Pravno lice

Delfi_knjizare (4249)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 6986

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Vrsta: Eseji i kritike
Autor: Strani

Autor:: Branka Prpa
Žanrovi:: Publicistika, Istorija
Izdavač:: Clio
Godina izdanja:: 2018.
Broj strana: 411
Pismo: Latinica
Povez: Tvrd
Format: 14x21 cm

Jugoslavija je 1918. bila novi toponim na starim geopolitičkim mapama Evrope i nedvosmisleni dokaz da je Prvi svetski rat iz korena promenio vekovna nasleđa evropskih naroda. U pobedničkom posleratnom ucrtavanju evropske geografije učestvovali su i predstavnici južnoslovenskih naroda, solidarno i dogovorno. Trebalo je, u istom maniru, da takav posao obave i kod kuće. To se, međutim, nije dogodilo. Prva decenija postojanja nove države Južnih Slovena suočila je srpske intelektualce sa mnogim izazovima zajedničkog života sa drugim narodima ali, isto tako, kohabitacije sa starim političkim elitama Srbije sa kojima i pre ujedinjenja nisu mogli da nađu zajednički jezik. Početni konfuzni nagoveštaji da političari nisu sposobni da u procesu konstituisanja nove države obave svoju istorijsku misiju, postali su realnost.

Ova knjiga, zasnovana na brojnim arhivskim dokumentima i literaturi, obiluje podacima o mišljenjima i stavovima srpskih intelektualaca o vremenu u kom su živeli i stvarali i o problemima države čiji su stanovnici bili. Nema iole poznatijeg akademika, profesora univerziteta, publiciste ili književnika čija argumentacija nije uključena u ovu knjigu, od Jovana Cvijića, Jovana Žujovića, Slobodana Jovanovića, Ljubomira Stojanovića, Milana Grola do Branislava Nušića, Miloša Crnjanskog i Justina Popovića.

Uprkos harizmi, znanju i ugledu, srpski intelektualci su bili nemoćni u odnosu sa politikom. Iza sebe nisu imali potrebnu partijsku i državnu strukturu i bez obzira na to koliko su njihova mišljenja bila racionalna a predlozi korisni, oni nisu uvažavani. U državi slabo razvijene političke kulture, skoro opšte nerazvijenosti i nepismenosti i tek na pragu demokratskih procesa koje je usvojio savremeni svet, idealizam intelektualaca je bio poništen političkim interesima. Srpski intelektualci bili su aktivni i angažovani učesnici istorije čije sudbinsko razrešenje je bilo van njihove moći.

TROŠKOVI DOSTAVE:

Svi paketi se isporučuju kurirskom službom AKS.
Troškovi dostave su 180 dinara. Rok isporuke je 5 radnih dana.
Porudžbine koje se unapred plaćaju šaljemo odmah nakon evidentiranja uplate.
Porudžbine sa Kupinda ne isporučujemo van granica Republike Srbije.

Predmet: 50996805
Autor:: Branka Prpa
Žanrovi:: Publicistika, Istorija
Izdavač:: Clio
Godina izdanja:: 2018.
Broj strana: 411
Pismo: Latinica
Povez: Tvrd
Format: 14x21 cm

Jugoslavija je 1918. bila novi toponim na starim geopolitičkim mapama Evrope i nedvosmisleni dokaz da je Prvi svetski rat iz korena promenio vekovna nasleđa evropskih naroda. U pobedničkom posleratnom ucrtavanju evropske geografije učestvovali su i predstavnici južnoslovenskih naroda, solidarno i dogovorno. Trebalo je, u istom maniru, da takav posao obave i kod kuće. To se, međutim, nije dogodilo. Prva decenija postojanja nove države Južnih Slovena suočila je srpske intelektualce sa mnogim izazovima zajedničkog života sa drugim narodima ali, isto tako, kohabitacije sa starim političkim elitama Srbije sa kojima i pre ujedinjenja nisu mogli da nađu zajednički jezik. Početni konfuzni nagoveštaji da političari nisu sposobni da u procesu konstituisanja nove države obave svoju istorijsku misiju, postali su realnost.

Ova knjiga, zasnovana na brojnim arhivskim dokumentima i literaturi, obiluje podacima o mišljenjima i stavovima srpskih intelektualaca o vremenu u kom su živeli i stvarali i o problemima države čiji su stanovnici bili. Nema iole poznatijeg akademika, profesora univerziteta, publiciste ili književnika čija argumentacija nije uključena u ovu knjigu, od Jovana Cvijića, Jovana Žujovića, Slobodana Jovanovića, Ljubomira Stojanovića, Milana Grola do Branislava Nušića, Miloša Crnjanskog i Justina Popovića.

Uprkos harizmi, znanju i ugledu, srpski intelektualci su bili nemoćni u odnosu sa politikom. Iza sebe nisu imali potrebnu partijsku i državnu strukturu i bez obzira na to koliko su njihova mišljenja bila racionalna a predlozi korisni, oni nisu uvažavani. U državi slabo razvijene političke kulture, skoro opšte nerazvijenosti i nepismenosti i tek na pragu demokratskih procesa koje je usvojio savremeni svet, idealizam intelektualaca je bio poništen političkim interesima. Srpski intelektualci bili su aktivni i angažovani učesnici istorije čije sudbinsko razrešenje je bilo van njihove moći.
50996805 Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918-1929 - Branka Prpa

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.