Godina izdanja: 2018
ISBN: 978-9958-845-22-2
Jezik: Srpski
Autor: Strani

SAEID ABEDPOUR

O SUFIZMU - bosanski tesavvuf

Prevod - Mubina Moker, Muamer Kodrić, Nermin Hodžić

Izdavač - Naučnoistraživački institut `Ibn Sina`, Sarajevo

Godina - 2018

320 strana

21 cm

ISBN - 978-9958-845-22-2

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Uvod
Bosanski tesavvuf
Hafiz Halid ef Hadžimulić
Šejh Zakir Bektić
Senad Mićijević
Tradicija mesnevihanstva
u Bosni i Hercegovini
Pojam rinda u Hafizovoj poeziji
Mensur Halladž u predaji Attara iz Nišabura
Gazali - filozof sufija
Čovjek sa stanovišta Dželaluddina Rumija
Promišljanje o značenju Ismailova žrtvovanja
Šems i Mevlana - priča o ljubavi i oslobađanju
Etika i Mevlana Dželaluddin Rumi
Pitanje zbilje i čovjekova poimanja
O smislu šutnje
Žena u sufijskoj literaturi
Paradoks tradicionalizma
Vjerovanje i razum
Etika i kriza ekologija
Zbilja smrti u Mevlaninu pogledu
Hadže Abdullah Ensari
Izvori i literatura


`Bosanski tesavvuf kao i ostale teme obrađene u knjizi analizirane su kroz filozofski svjetonazor. Suštinsko pitanje kojeg tretiramo u prvom dijelu knjige jeste u čemu je suština i srž tesavvufa u Bosni i Hercegovini. Tesavvufu Bosni i Hercegovini, uprkos zajedničkom korijenu i povezanosti s tesavvufom islamskog svijeta ipak ima svoje osobene specifičnosti. Stoga smo nastojali da uopćenom analizom pojma “tesavvuf’’ utvrdimo poziciju ovog fenomena u Bosni i Hercegovini, kao i da pružimo sažeto objašnjenje njegovog odnosa sa poviješću i intelektualno-kulturnim naslijeđem, te shodno promotrimo njegovu sadašnju poziciju. Osvrt na život i misao tri bosanska sufijska velikana predstavlja uzvišeni primjer fenomena bosanskog tesavvufa. Ovaj dio knjige nastao je na temelju dugogodišnjih bliskih susreta i razgovora autora sa hadži hafizom Halidom Hadžimulićem, šejhom Zakirom Bektićem i Senadom Mićijevićem. Isti dio završava se kratkom poviješću mesnevihanstva i njegovog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Cilj nam je bio da koliko god je to bilo moguće iscrtamo idejnu liniju tesavvufa i njegovih idejnih predstavnika premda je o tome već govoreno. Drugi dio knjige sadrži tri rada u kojima se analizira svjetonazor tri sufijska autoriteta islamskog svijeta. U prvom radu kroz analizu pojma ‘rind’ nastojimo se približiti svjetonazoru velikog pjesnika i sufije Hafiza Širazija. Drugi rad posvećen je Mensuru Halladžu. Halladževe riječi motrene su kroz predaje drugih – prije svih Attara Nišaburija – o njemu. Treći rad tretira ličnost imama Muhammeda Gazalija, kojeg su konstantno optuživali za neprijateljstvo spram filozofije. U radu se iznosi hipoteza da je Gazali kritikom filozofije i svojom religijskom misli bio filozof u punom smislu riječi, te da njegova filozofija odlikovala posebnošću. On se treba motriti kao filozof koji promišlja o pojmu religije i napose tesavvufa. Treći dio knjige sadrži radove u kojima se kroz analizu različitih tema tretira misao Mevlana Dželaluddina Rumija, od kojih su neke ‘Čovjek sa stanovišta Dželaluddina Rumija’, ‘Zbilja smrti’, ’Etika i kriza ekologije’, ‘Šemsi Mevlana’, te radovi koji tretiraju razne teme, kao ‘Šutnja’, ‘Žena u sufijskoj literaturi’, ‘Vjerovanje i razum’, ‘Paradoks tradicionalizma’, ‘Hadže Abdullah Ensari’. Premda se radovi tematski razlikuju, njihova nit-poveznica je kritičko-filozofsko zadiranje u temu.`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.