Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad-Petrovaradin, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2001.
Autor: Domaći
Oblast: Katolicizam
Jezik: Srpski
Izdavač: LDIJ i Grkokatolička parohija sv. sp. Petra i Pavla, Novi Sad
Godina izdanja: 2001.
Povez: Broširan sa omotom
Format: 24 cm
Broj strana: 422
Stanje: Veoma dobro
Roman Miz (2001) ima knjigu Kršćanski istok: prošlost i
sadašnjost, u kojoj je slika data iz perspektive grkokatoličkog sveš-
tenika. Poglavlje o Srpskoj pravoslavnoj crkvi otpočinje ovim reči-
ma: „Prema Konstantinu Porfirogenetu, Srbi su primali kršćanstvo
u dva navrata. Prvi puta za vladanja cara Konstanca II i njegovih
nasljednika. U godinama 643–737. tu su kršćanstvo propovijedali
rimski misionari, jer je područje na koje su Srbi došli u prvoj
polovini VII st. bilo pod jurisdikcijom rimskog biskupa. Tada nije
bilo značajnijeg uspjeha, jer se Evanđelje propovijedalo na latins-
kom i grčkom jeziku. Drugi puta, za vrijeme vladanja cara Vasilija
Makedonca, u Srbiju su došli misionari iz Bizantskog carstva. Ilirik
i Srpska Crkva potpadali su tada pod Carigrad. Da bi zemlje otrg-
nuo od utjecaja Carigrada, papa Hadrijan II imenovao je sv. Meto-
da panonskim arhiepiskopom sa sjedištem u Sremskoj Mitrovici.
Njegov nasljednik, papa Ivan VIII (827–882) savjetuje županu Mu-
timiru (850–891) neka se podvrgne jurisdikciji panonskog arhi-
episkopa, kako su to učinili njegovi preci. Tako su se Srbi našli u
vrtlogu dugih i upornih borbi između Rima i Carigrada“ (Miz,
2001: 78–79).
U Novom Sadu od 1968. godine Roman Miz vodi župsku
zajednicu grkokatolika kao veoma aktivan i plodotvoran pisac broj-
nih knjiga i novinskih tekstova. On je osnivač i jedno vreme dopis-
nik Glasa koncila. Godine 1986. Sveta stolica ga odlikuje titulom
protojereja-stavrofora, sa pravom nošenja nabedrenika i naprsnog
krsta, a krajem iste godine imenovan je za člana Instituta za eku-
mensko bogoslovlje i dijalog Katoličkog bogoslovnog fakulteta u
Zagrebu. Od 1994. do 1996. izdavao je verski mesečnik Dzvoni, na
rusinskom i ukrajinskom jeziku, a 1978. osniva Centar za bogoslov-
nu kulturu laika u Novom Sadu, te za potrebe studenata izdaje
brojne knjige, od kojih izdvajam Uvod u teologiju ekumenizma i
Kršćanski istok. Prema poslednjem popisu, broj onih koji su se
izjasnili kao pripadnici grkokatoličke unijatske crkve je 13.941.