Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine

Zlatko Bourek - Matija Gubec

Originalna ilustracija za Poletarac

53x37cm.


Zlatko Bourek (Požega, 4. 9. 1929 je hrvatski i jugoslavenski akademik, slikar, redatelj, glavni crtač, scenograf, kostimograf, karikaturist.
Biografija

Zlatko Bourek je rođen 4. 9. 1929 u Požegi. Preci su mu došli u Slavoniju iz Moravske, a izvorno prezime njegovih predaka je bilo Bourec.[1] Židovskog je podrijetla.[1][2][3] 1933 godine preselio se sa majkom u Osijek. Zlatkova majka se 1937, kao udovica, preudala za bogatog srpskog veleposjednika u Osijeku. Rano djetinjstvo je proveo u Osijeku i na velikom dobru u srpskom selu Markušica (pokraj Osijeka). U Nezavisnoj Državi Hvatskoj (NDH) Zlatko i njegova majka su bili proganjani zbog židovskog podrijetla.[1] Kiparstvo i slikarstvo diplomirao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu 1955 godine. Likovni je umjetnik s velikim brojem samostalnih i skupnih izložbi, kao i brojnim scenografijama u kazalištu. Grafičkim radovima javlja se 1959, a od 1963 izlaže i slike koje nose sva obilježja njegova likovnog stvaranja okrenutog grotesknom humoru i nadrealističnom osjećaju povezanom s elementima folklora. Samostalno je izlagao u Duisburgu, New Yorku, Dubrovniku, Varaždinu, Osijeku i Zagrebu; skupne izložbe u zemlji bile su mu u sklopu: Zagrebačkog trijenala, Izložbe jugoslavenske grafike, Zagrebačke izložbe jugoslavenskog crteža, Vizualnih komunikacija, Nadrealizma i hrvatske likovne umjetnosti, Erotike u hrvatskom slikarstvu, crtežu i grafici, Salona u Rijeci; a u inozemstvu: u Aleksandriji, Veneciji, Budimpešti, Tokiju, Weisbadenu, Kubi, Rimu, Ateni, Solunu, Caracasu i St. Poeltenu. Od [[1960 godine radi crtane filmove temeljene na vlastitim scenarijima. Kao redatelj i scenarist snimio je tri igrana filma. Kao scenograf i kostimograf debitirao je u Dramskom kazalištu Gavella. Od 1971 kao scenograf i kostimograf često je radio u kazalištima SR Njemačke. Od 1988 je pak stalni član kazališta Hans Wurst Nachfaren u Berlinu, gdje je postavio četiri Čehovljeve jednočinke, Shakespearovu Ukroćenu goropadnicu i farsu Rigoletto. Godine 1977 u Dubrovniku je režirao lutkarsku farsu Orlando maleroso. Predstavom Hamlet u izvedbi kazališta ITD doživljava golem uspjeh i gostuje na najvećim svjetskim kazališnim festivalima. Karakteristično je njegovo nastojanje da isti skulptorski problem pokrene na filmu i u kazalištu. Još za vrijeme studija osniva, s grupom istomišljenika, Zagrebačku školu crtanog filma. Radeći izrazito figurativni teatar, bilo s glumcima, bilo doslovno s figurama/lutkama, Zlatko je otvrio novo poglavlje modernog hrvatskog likovnog i kazališnog stvaranja. Njegova likovna i intelektualna mnogostranost uvijek u prvi plan stavlja kult zanata. On je umjetnik modernog sluha, stiže se baviti kazalištem, slikati, raditi skulpturu. Od 20. 5. 2010 godine redoviti je član Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Stručnjak je za judaističku kulturu, te mu je to životna preokupacija.[3]
Stvaralaštvo
Režija

Most na Orljavi (2002) animirani
Mister Ventriloquist (1980) kratki igrani
Ručak (1979) animirani
Farsa - Crvenkapica 2. dio (1974) animirani
Farsa (1973) animirani
Love story (1973) animirani
Mačka (1971) animirani
Školovanje (1970) animirani
Kapetan Arbanas Marko (1967) animirani
Bećarac (1966) animirani
Cirkus Rex (1965) kratki igrani
I videl sam daljine meglene i kalne (1964) animirani
Kovačev šegrt (1961) animirani

Scenarij

Mačka (1971) animirani
Školovanje (1970) animirani
Kapetan Arbanas Marko (1967) animirani
Bećarac (1966) animirani
I videl sam daljine meglene i kalne (1964) animirani
Kovačev šegrt (1961) animirani

Scenografija

Kamenita vrata (1992) cjelovečernji igrani
Alfred noćni čuvar (1971) animirani
Zvonko sa zvonika (1971) animirani
Lutke bez kose (1971) animirani
Duga profesora Baltazara (1971) animirani
Problem nespretnosti (1971) animirani
Školovanje (1970) animirani
Maestro Koko (1969) animirani
Tetke pletke (1969) animirani
Horacijev uspon (1969) animirani
Martin na vrhu (1969) animirani
Sreća u dvoje (1969) animirani
Viktorov jajomat (1969) animirani
Zvjezdani kvartet (1969) animirani
Rođendanska priča (1969) animirani
Hanibalove Alpe (1969) animirani
O mišu i satovima (1969) animirani
Leteći Fabijan (1968) animirani
Vjetrovita priča (1968) animirani
Kapetan Arbanas Marko (1967) animirani
Krotitelj divljih konja (1966) animirani
Kovačev šegrt (1961) animirani
Dječak i lopta (1960) animirani
Bumerang (1960) animirani
Proljetni zvuci (1960) animirani
Krađa dragulja (1959) animirani
Djevojka za sve (1959) animirani
Ludo srce (1959) animirani
Jaje (film Vatroslava Mimice) (1959) animirani
Inspektor se vratio kući (1959) animirani
Kod fotografa (1959) animirani
Zmaj (1959) animirani
Nocturno (film Nikole Kostelca) (1958) animirani
Happy end (1958) animirani
Veliki strah (1958) animirani
Cowboy Jimmy (1957) animirani
Nestašni robot (1956) animirani

Nagrade i priznanja

1962: Beograd, Kovačev šegrt – posebna nagrada za smiono koncipirane likove i scenografiju;
1965: Beograd, I videl sam daljine meglene i kalne – 3. najbolji film festivala, druga nagrada za režiju, nagrada CIDALC, Nagrada grada Zagreba za film I videl sam daljine meglene i kalne;
1967: Beograd, Bećarac – diploma;
1968: Oberhausen, Kapetan Arbanas Marko – specijalna nagrada; Mamaia, Kapetan Arbanas Marko -specijalna diploma za najbolju grafiku;
1970: Atlanta, Kapetan Arbanas Marko - srebrna medalja;
1972: Beograd, Mačka – prva nagrada u kategoriji crtanog filma;
2005: nagrada Vladimir Nazor Republike Hrvatske za životno djelo.