| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1974.
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Predavanja o suštini religije sa dodacima i primedbama / Ludvig Fojerbah
Beograd 1974. Tvrd povez, XXXVI + 351 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
V5
Ovo delo, čiji je originalni naziv na nemačkom jeziku Vorlesungen über das Wesen der Religion, objavljeno je 1851. godine i predstavlja obimnu analizu religije iz Feuerbachove perspektive, koja je kritična i antropološka.
Iako je najpoznatije Fojerbahovo delo Suština hrišćanstva (Das Wesen des Christentums), u Predavanjima o suštini religije on detaljnije proširuje svoju teoriju o religiji, obrađujući ne samo hrišćanstvo, već i prirodne religije, teizam i politeizam.
Centralna ideja, koju je razradio u svojim prethodnim delima, jeste da Bog nije ništa drugo do projekcija (otuđenje) suštine ljudskog bića. Ljudi projektuju svoje najviše, najplemenitije i najsavršenije osobine (mudrost, ljubav, moć, beskonačnost) u božansko biće, i tako stvara Boga kao objekt obožavanja. U ovim predavanjima, Fojerbah se posebno fokusira na prirodu kao prvi objekat religije i kao izvor osećaja zavisnosti kod čoveka. On analizira kako čovek obožava ono od čega njegova egzistencija zavisi, kao što su sila prirode ili čak životinje.
Fojerbah se zalaže za materijalističko i senzualističko shvatanje sveta, suprotstavljajući se teološkom i idealističko-filozofskom shvatanju prirode. Krajnji cilj njegove kritike je da vrati fokus sa Boga na čoveka. On smatra da čovek treba da shvati da se sve ono što idealizuje u Bogu zapravo nalazi u njemu samom i u njegovim odnosima sa drugim ljudima.
Ova predavanja su prvobitno održana u Hajdelbergu 1848. i 1849. godine, u periodu Revolucije, pred publikom koja je obuhvatala studente, radnike i progresivne krugove građanstva. Zbog toga su napisana jezikom koji je pristupačniji široj publici nego što je to bio slučaj sa njegovim ranijim filozofskim delima.