Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1957
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor - osoba Bošnjak, Branko, 1923-1996 = Bošnjak, Branko, 1923-1996
Naslov Filozofija od Aristotela do renesanse i odabrani tekstovi filozofa / Branko Bošnjak ; [tekstove s grčkog i latinskog preveo Veljko Gortan ; odlomak Lukrecijeva djela `O prirodi` iz prijevoda Marka Tepeša]
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1957
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Matica hrvatska, 1957 (Zagreb : `Ognjen Prica`)
Fizički opis 244 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Gortan, Veljko, 1907-1985 (prevodilac)
Gortan, Veljko, 1907-1985 (prevodilac)
Tepeš, Marko (prevodilac)
Tepeš, Marko (prevodilac)
Zbirka Filozofska hrestomatija / Matica hrvatska ; 2
ISBN (Karton)
Predmetne odrednice Grčka filozofija -- Istorija
Rimska filozofija – Istorija
SADRŽAJ
BRANKO BOŠNJAK/ FILOZOFIJA OD ARISTOTELA
DO RENESANSE
Religiozno-dogmatski sadržaj kršćanstva .... 70
Prigovori kršćanstvu 72
2. PATRISTIKA 74
Negiranje filozofije 74
Pokušaj usklađivanja grčke filozofije i kršćanstva —
Aleksandrinci 74
Augustin 76
Augustin do primanja kršćanstva 76
Augustin — kršćanin 77
Problem filozofije povijesti 79
Augustinov odnos prema grčkoj filozofiji — kršćan¬ski platonizam 80
UVOD
PRVI DIO: OD ARISTOTELA DO PLOTINA
1. HELENISTIČKO-RIMSKA FILOZOFIJA
1. POJAVA NOVIH PROBLEMA
Društveno-povijesne promjene i osnivanje svjetske države monarhijsko-vojničkog tipa
Helenizam
Problem filozofije
2. GRČKI STOICIZAM 16
Podjela škole
Fizika
Objašnjenje svijeta
Karakter stoičkog monizma
Logika i spoznajna teorija
Problem kategorija i zaključka
Gramatička istraživanja
Proces spoznaje: subjekt – objekt
Kriterij istine
Etika
Glavne misli
Problem racionalizma u stoičkoj etici
3. RIMSKI STOICIZAM
Seneka
Epiktet
Marko Aurelije
4. EPIKUR I NJEGOVA ŠKOLA
Život i djela Epikura
Fizika
Učenje o atomima
Neke misli iz Marxove disertacije o problemu
Epikurove fizike
Metoda filozofije i spoznajna teorija
Etika
Značenje Epikurove filozofije
Lukrecije Kar
5. SKEPTICIZAM
Piron i njegovi nastavljači
Metoda i smisao skeptičkog filozofiranja
Kritika osjetilne spoznaje
Način izražavanja filozofa skeptika
Kritika racionalne spoznaje
Neodrživost fizike
Problem etike
Kritika skeptičke filozofije
II. FILOZOFIJA NEOPLATONIZMA
1.
Život i djela
Plotinov sistem
Način spoznaje Jednog
Svijet u Plotinovom sistemu
Plotin filozof i mističar
2. NASTAVLJAČI NEOPLATONIZMA
DRUGI DIO: OD POČETKA NOVE ERE DO 15. STOLJEĆA
1. POČECI SPAJANJA FILOZOFIJE S RELIGIJOM
1. POJAVA KRŠĆANSTVA
Kršćanstvo – izraz neraspoloženja prema starom poretku
Prve kršćanske općine
Priznanje kršćanstva
Mijenjanje predmeta filozofije
1. BOETIJE
Boetijev razgovor s filozofijom
Problem etike
Relativnost ljudske spoznaje
Boetije – logičar
Značenje Boetija
2. KRŠĆANSTVO NA ISTOKU I ZAPADU
Daljnje širenje kršćanstva i pojava nekih sekti
Početak škola i učenja za vrijeme Karla Velikog
III. RANA SKOLASTIKA
1. NEOPLATONIZAM U KRŠĆANSTVU – J. S. ERIUGENA
Život i djela
Metoda filozofiranja
Objašnjenje prirode (bitka)
Ostali stupnjevi prirode
O čovjeku
Povratak svega
Osvrt na Eriugenin sistem
2. NOMINALIZAM I REALIZAM
Postavljanje problema
Glavni predstavnici
Nominalizam – Roscelin
Realizam – Anselm
Posrednička uloga – Abelard
Razmatranje problema nominalizma i realizma
IV. OBLIKOVANJE SKOLASTIČKIH SISTEMA
1. ARlSTOTELIZAM U SKOLASTICI – TOMA AKVINSKI
Jačanje religioznih utjecaja
Pretpostavka Tominog učenja – Upoznavanje Aristotela
Učenje Tome Akvinskog
Bog i svijet
Filozofija i teologija
Tomini dokazi za postojanje boga
Problem spoznaje
Karakter Tomine filozofije
2. NOVA ORIJENTACIJA UNUTAR SKOLASTIKE
Engleski franjevci
Roger Bacon
Duns Scotus
Vilim Ockham
Završetak skolastike
ODABRANI TEKSTOVI FILOZOFA
PRVI DIO: OD ARISTOTELA DOPLOTINA
1. GRČKI STOICIZAM (FRAGMENTI TEKSTOVA)
2. SENEKA: PISMA LUCILIJU
3. EPIKUR
4. LUKRECIJE KAR: O PRIRODI (FRAGMENTI)
5. SEKST EMPIRIK: PIRONOVE POSTAVKE
6. PLOTIN: ENEADE
DRUGI DIO: PATRISTIKA I SKOLASTIKA
1. AURELIJE AUGUSTIN: RAZGOVORI SA SAMIM SOBOM
2. ANICTJE MANLIJE SEVERIN BOETIE: UTJEHA FILOZOFIJE
3. JOANNES SCOTUS ERIUGENA: O PODJELI PRIRODE
4. PETAR ABELARD: PISMO PRVO ILI POVIJEST NEVOLJA
5. TOMA AKVINSKI: SUMA TEOLOGIJE
6. JOANNES DUNS SCOTUS: PITANJA O PORFIRIJEVIM UNIVERZALIJAMA
Branko Bošnjak (Stojčinovac kod Osijeka, Kraljevina SHS, 14. januar 1923 – Zagreb Hrvatska 18. juni 1996), Jugoslavenski (hrvatski) marksistički filozof, univerzitetski profesor i akademik, pripadnik praxisove škole mišljenja i jedan od osnivača časopisa Praxis.
Biografija
Branko Bošnjak studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jugoslavistiku i grčki. Na istom fakultetu je doktorirao 1956 sa temom Povijest filozofije kao nauke. Habilitirao je na istom fakultetu 1960 sa radom Logos i dijalektika. (Studija o Heraklitu). Od 1963 je docent , te kasnije i redovni profesor. Bošnjakov glavni filozofski interes bila je antička grčka filozofija i odnos marksizma i religije. Jedan od prvih njegovih filozofskih eseja nosi naslov „Socijalizam i religija“, objavljen je u Praxisu broj 2 (1964). Taj tekst bio je pisan u maniri borbenog ateizma, u njemu je Marxovu kritiku religije Bošnjak pokušao interpretirati u skladu s lenjinističkim antiteizmom. No na kraju eseja – nasuprot ranije iznijetoj tezi o nužnosti ukidanja religije – Bošnjak je tolerantno zaključio „ne treba religiju silom sprečavati“, već da „mora postojati stalan dijalog s takvim shvaćanjem“. Upravo taj rad najbolje ocrtava Bošnjaka – on je iznad svega bio humanist, uvijek spreman na dijalog i kritičko razmišljanje.
Branko Bošnjak bio je dugogodišnji šef Katedre za historiju filozofije, pročelnik Odsjeka za filozofiju, predsjednik Savjeta i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u dva navrata predsjednik Filozofskog društva Hrvatske (1964–1965. i 1978–1979). i član Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti. Predavao je na brojnim svjetskim Univerzitetima i međunarodnim filozofskim skupovima. Uredio je brojne filozofske biblioteke i časopise, i napisao desetak filozofskih djela.
Najznačajnija djela
Povijest filozofije kao nauka, Naprijed, Zagreb (1958)
Logos i dijalektika (1961)
Filozofija i kršćanstvo, Biblioteka Religija i društvo, Zagreb (1966)
Grčka filozofska kritika Biblije (1971)
Sistematika filozofije, Naprijed, Zagreb (1977)
Filozofija – Uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Naprijed, Zagreb (1977)
Grčka filozofija, Filozofska hrestomatija NZMH (1978)
Smisao filozofske egzistencije (1981)
Filozofija i povijest, Školska knjiga, Zagreb (1983)
Povijest filozofije u tri toma, Prometej, Zagreb (1993)
MG P27 (MBG)