Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Engleski
Autor: Strani
Kao na slikama
The meaning of Heidegger; a critical study of an existentialist phenomenology
Egzistencijalistička fenomenologija
Retko
Publisher Columbia University Press (January 1, 1959)
Martin Hajdeger (nem. Martin Heidegger;[11][12][13][11] 26. septembar 1889 — 26. maj 1976) je bio nemački filozof.[14] Posebno značajan je Hajdegerov doprinos tumačenju Ničeovog dela. Hajdeger je odlučujuće uticao na formiranje mnogih filozofskih pravaca postmoderne, ali i izazivao kontroverze svojim vezama sa nacistima tokom ranih tridesetih godina. Uz Huserla Hajdeger se smatra za najuticajnijeg filozofa kontinentalne tradicije.
Martin Hajdeger
Martin Hajdeger (1960)
Lični podaci
Datum rođenja
26. septembar 1889.
Mesto rođenja
Meskirh, Nemačko carstvo
Datum smrti
26. maj 1976. (86 god.)
Mesto smrti
Frajburg, Zapadna Nemačka
Filozofski rad
Škola filozofije
Kontinentalna filozofija
fenomenologija
hermeneutika
ontološka hermeneutika[1]
hermeneutska fenomenologija (rano)[2]
transcendentalno hermeneutska fenomenologija (kasnije)[3]
egzistencijalizam
egzistencijalna fenomenologija[4]
Ideje
Hajdegerova terminologijaDazajnGeštelOntoteologijaOntološka razlikaEgzistencijaliUshićenostSigetikahermeneutski krugaletejaobelodanjivanjefundamentalna ontologija|Zaboravnost postojanjaStanište (Wohnen)Jezik kao sredstvo kroz koje se može otvoriti pitanje postojanja[5]„Jezik govori”Sposobnost umetnosti da uspostavi sukob između „sveta“ i „zemlje“[6]
Uticaji od
AnaksimandarAkvinskiAristotelAvgustinBrentanoDiltajErfurt[7]HartmanHegelHeraklitHelderlinEdmund HuserlJaspersKantKjerkegorLaozi[8]Lask[9]Fridrih NičeParmenidPlatonRikertDuns SkotJakob fon Ikskil[10]Kaunt Jork
Potpis
U Hajdegerovom fundamentalnom tekstu Biće i vreme (1927), „Dazajn“ je predstavljen kao termin za određeni tip bića koju ljudi poseduju.[15] Dazajn je prevedeno kao „biti tamo“. Hajdeger veruje da Dazajn već ima „predontološko“ i neapstraktno razumevanje koje oblikuje način na koji živi. Ovaj način postojanja on naziva „biti u svetu“. Komentatori su primetili da su Dazajn i „biti u svetu“ jedinični koncepti u kontrastu sa gledištem na „subjekt/objekat“ racionalističke filozofije još od vremena Renea Dekarta. Hajdeger koristi analizu Dazajna da pristupi pitanju značenja bića, koje Hajdegerski učenjak Majkl Viler opisuje kao „zabrinutost zbog onoga što čini biće razumnim kao bića“.[16]
Hajdegerov kasniji rad obuhvata kritiku stanovišta, uobičajenog u zapadnoj tradiciji, da je cela priroda „stalni rezervat“, kao da je deo industrijskog inventara.[17][18]
Hajdeger je bio član i podržavao nacističku stranku.[19][20] Postoje kontroverze oko odnosa između njegove filozofije i njegovog nacizma.[21][22]
Život
Kontroverze oko nacionalsocijalizma
Radovi
уреди
Najznačajnija dela Martina Hajdegera su :
Biće i vreme,
Šta je metafizika,
Šta je filozofija,
Kant i problemi metafizike,
O biti razloga,
O biti istine,
O humanizmu,
Identitet i razlika,
Niče,
Šumske staze...
Tags:
Martin Hajdeger
Bitak i vreme