ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1963
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Mestimično podvlačeno, ne smeta čitanju. Omot iskrzan i repariran.

Autor - osoba Dessior, Max
Naslov Estetika i opća nauka o umjetnosti / Max Dessoir ; [preveo s njemačkog Ivan Focht]
Jedinstveni naslov Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft. scc
Vrsta građe knjiga
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik hrvatski, srpski
Godina 1963
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Veselin Masleša, 1963 (Sarajevo : Oslobođenje)
Fizički opis 314 str. : graf. prikazi ; 24 cm
Drugi autori - osoba Focht, Ivan, 1927-1992 (prevodilac)
Foht, Ivan, 1927-1992 (prevodilac)
ISBN (Karton sa omotom.)
Napomene Prevod dela: Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft.

Max Dessoir i Emil Utitz osnivači su tzv. „opće nauke o umjetnosti“, koja predstavlja jedno naučno područje između estetike kao filozofske discipline s jedne strane, teorija pojedinih mjetničkih vrsta s druge i historije umjetnosti s treće. Svoju estetiku Dessoir ne želi izvesti dedukcijom iz jednog jedinog filozofskog principa, kao što su to mahom radile tradicionalne estetike dok su se bavile kategorijom lijepoga po sebi; takav pokušaj, s pravom tvrdi autor, dovodi do nasilnih konstrukcija. „Sveobuhvatne teorije podsjećaju me uvijek na Mrtvo more: svako živo biće koje se usudi da uđe u slanu struju koja izgleda tako prozirna pliva na površini i mora da umre; u Mrtvom moru pojmovnog apsolutizma nikad neće žive pojedinačne spoznaje dospjeti u dubinu, već će biti potrovane.“
Izbjegavajući tako metafiziku ljepote, Dessoir prilazi živom tkivu umjetnosti i nastoji da iz „živih pojedinačnih spoznaja“ izvuče estetske principe i zakonitosti. Zato je njegova estetika konkretnija, plodnija i čitaocu neposredno korisnija od mnogih estetika koje proizlaze iz sveobuhvatnih filozofskih sistema.
U duhu svoje polazne tačke Dessoir se u ovom svom djelu, djelu koje bismo mogli nazvati programom „opće nauke o umjetnosti“, služi različitim postupcima uz samo konkretno proučavanje umjetnosti. On se koristi i historijskim i doksografskim postupkom da bi odredio ovaj fragilan i zagonetan umjetnički fenomen. U najrazličitijim teorijama i metodama, umjetničkim djelima i primjerima, autor traži elemente za svoju teorijsku zgradu.
Način pristupanja problematici nije aprioristički i metafizički, a sama problematika, osobito pojedine teme, biće interesantne našim čitaocima koji gotovo ništa ne znaju o ovoj plodnoj i interesantnoj „Općoj nauci o umjetnosti“.

Dessoir [dεsοa:`ɹ], Max, njemački filozof, estetičar židovskog porijekla (Berlin, 8. II. 1867 – Königstein, 19. VII. 1947). Studirao je filozofiju koju je doktorirao 1889. na Sveučilištu u Berlinu i psihologiju koju je 1892. doktorirao na Sveučilištu u Würzburgu. Predavao je na Sveučilištu u Berlinu od 1897. do 1936., kada su nacisti zabranili njegovu akademsku djelatnost. Osnivatelj i izdavač (1905–37) časopisa za estetiku i opći nauk o umjetnosti i utemeljitelj istoimenoga društva (Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft). Svoja estetička stajališta izlaže u Prilozima estetici (Beiträge zur Äesthetik, 1899–1902) i u glavnome sustavnom djelu Estetika i opća znanost o umjetnosti (Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft, 1906, 1923). Pod utjecajem Kanta nastojao je razviti opću znanost o umjetnosti s tezom da su estetski objekti određeni svrhama harmonije, proporcije, ritma, veličine i stupnja. Umjetnik tako na emocionalan način stvara u odnosu na postizanje forme tih objekata, odnosno sve dok se njegova vizija ne očituje u dovršenome djelu. No, unatoč uvriježenim estetičkim formalističkim postulatima, inzistira na nužnosti oslobađanja ružnoga, kroz koje umjetnik svijet zahvaća oštrije i originalnije. Bavio se i psihologijom, osobito pod utjecajem Sigmunda Freuda, Pierrea Janeta i Wilhelma Diltheyja. U knjizi Dvostruko Ja (Das Doppel-Ich, 1896) postulira kako je um podijeljen u dva sloja povezana dvjema različitim poveznicama, sukladno kojima je ono podsvjesno iskazivo snovima, hipnozom i podvojenom osobnošću. Zbog toga Dessoir poslije utemeljuje parapsihologiju. Ostala važnija djela: Podsvijest (Das Unterbewusstsein, 1909), S one stranu duše (Vom Jenseits der Seele, 1917), S ove stranu duše (Vom Diesseits der Seele, 1923), Uvod u filozofiju (Einleitung in die Philosophie, 1936).

MG P14 (N)