ISBN: Ostalo
Jezik: Ostalo
Godina izdanja: 2017
Autor: Strani

Noam Chomsky, Rekvijem za američki san
Noam Čomski

hrvatsko izdanje, Sandorf, 2017.


Knjiga „Rekvijem za američki san” napisana je prema scenariju za istoimeni film u režiji Pitera Hačinsona (Peter Hutchinson), Kelija Niksa (Kelly Nyks) i Džareda P. Skota (Jared P. Scott). U njoj Čomski navodi deset principa koncentracije bogatstva i moći koje danas nalazimo u Americi. Ti principi su suzbijanje demokratije, oblikovanje ideologije, redizajniranje ekonomije, prebacivanje tereta na siromašne i srednju klasu, udar na uzajamnu ljudsku solidarnost, dopuštanje regulatorima da ih vode vlastiti interesi, izborni inženjering, upotreba straha kao i snage države da masu drži pod nadzorom, proizvodnja pristanka i marginalizovanje naroda. Svakom od tih deset principa autor posvećuje poglavlje gde se poziva na važne tekstove koji su uticali na razvoj njegovih misli i doveli do iznesenih zaključaka.

U ovoj nezaobilaznoj knjizi o nejednakosti dohotka Noam Chomsky razotkriva ključne aktere neoliberalizma i pruža jasan, hladan i strpljiv uvid u nepobitne ekonomske činjenice. Kojih je to deset principa koncentracije bogatstva i moći koje danas nalazimo u Americi? Ti su principi vrlo jasni: suzbijanje demokracije, oblikovanje ideologije, redizajniranje ekonomije, prebacivanje tereta na siromašne i srednju klasu, udar na uzajamnu ljudsku solidarnost, dopuštanje regulatorima da ih vode vlastiti interesi, izborni inženjering, upotreba straha kao i snage države da se masu drži pod nadzorom, proizvodnja pristanka i marginaliziranje naroda. U knjizi Rekvijem za američki san Chomsky svakom od ovih deset principa posvećuje poglavlje i nudi nam dodatne izvatke iz važnih tekstova koji su utjecali na razvoj njegovih misli i doveli ga do iznesenih zaključaka.

“Uzmimo Reagana, on je bio ikona neoliberalizma, slobodnog tržišta i sličnog. Najveći protekcionistički predsjednik u poslijeratnoj američkoj povijesti. Udvostručio je protekcionističke barijere pokušavajući zaštititi nesposobne menadžmente Sjedinjenih Država od superiorne japanske proizvodnje. Financijski je potpomagao banke umjesto da ih pusti da same plate ceh. Štoviše, država je za vrijeme Reaganovog razdoblja ojačala zajedno s ekonomijom, a to je ikona neoliberalizma. Trebao bih dodati da je njegov program “Rata zvijezda” u poslovnom svijetu bio otvoreno propagiran kao vladin poticaj, neka vrsta krave muzare iz koje je curio novac. No to vrijedi samo za bogate—dok za siromašne i dalje vrijede tržišni principi: ne očekujte nikakvu pomoć od države, država je problem, a ne rješenje, i tako dalje. To je neoliberalizam u svojoj biti. Posjeduje taj podvojeni karakter koji možemo slijediti unatrag kroz ekonomsku povijest. Jedna pravila vrijede za bogate. Sasvim suprotna pravila vrijede za siromašne.”