Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Jezik: Srpski
ISBN: Ss
Godina izdanja: Ss
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Negativna utopija: Orvelova 1984
Valter Bendiks Šonflis Benjamin (nem. Walter Bendix Schönflies Benjamin; Berlin, 15. jul 1892 — Portbou, 27. septembar 1940) je bio nemački intelektualac (filozof, teoretičar kulture, sociolog, književni kritičar, prevodilac i esejista) jevrejskog porekla koji spada u grupu intelektualaca okupljenih oko Frankfurtske škole kritičke teorije. Njegovo najpoznatije delo je „Umetnost u doba tehničke reprodukcije“ (nem. Das Kunstwerk im Zeitalter seiner technischen Reproduzierbarkeit) objavljeno 1936. godine
1902. godine, kada je napunio 10 godina upisao je Kaiser Fridrih ossnovnu školu, a srednju školu završio je sa 20 godina. Valter Benjamin bio je dečak krhog zdravlja, roditelji su ga poslali u internat na dve godine. 1907. godine vratio se u Berlin i nastavio sa školovanjem. 1912. godine upisao se na Univerzitet u Frajburgu, ali nakon završetka letnjeg semestra, upisao se na Univerzitet u Berlinu, nastavljajući da studira psihologiju. 1914. godine pred početak Prvog svetskog rata, Benjamin je počeo da prevodi dela francuskog pesnika iz 19. veka Šarla Bodlera. Naredne godine preselio se u Minhen i nastavio studije na Univerzitetu u Minhenu gde je upoznao Rajnera M. Rilkea i Geršoma Šolema. 1917.godine se prebacio na Univerzitet u Bernu, gde je upoznao, tada buduću suprugu, Doru Sofiju Polak. Imali su sina Stefana Rafaela. Vratio se da živi sa roditeljima u Berlinu. 1932. godine, kada je Adolf Hitler preuzimao mesto kancelara Nemačke, Valter Benjamin preselio se na Ibicu, gde je živeo nekoliko meseci, a zatim u Nicu gde je okončao sam svoj život.
Dela
Dela Valtera Benjamina su: Kritika nasilja 1921.(Zur Kritik der Gewalt) Jednosmerna ulica 1928. (Einbahnstraße) Berlinsko detinjstvo 1950. (Berliner Kindheit um 1900) O fotografiji i umetnosti 1936.
Nasleđe
Od objave Valterovih književnih dela, petnaest godina nakon njegove smrti, Valterovi radovi, posebno delo O fotografiji i umetnosti, dobili su značaj među akademcima humanističkih diciplina. Središte organizacije koja ga je sledila nalazilo se u Karsluu u Nemačkoj. Predsednik organizacije bio je Bernd Vite, svetski poznat učenik Benjamina i profesor Moderne nemačke literature u Diseldorfu. Članovi organizacije bili su iz devetnaest različitih zemalja iz i van Evrope.