Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1989.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Beograd 1989. Mek povez, 209 strana.
Knjiga je veoma dobro / odlično očuvana.
K4
Sadržaj:
Predgovor
I
Estetički kanoni i kritički razlozi
Istina, interpretacija i vrednovanje
II
Nezainteresovanost i počeci moderne estetike Hjumovo shvatanje lepote
Hjum o merilu ukusa
Registar
Ogledi sabrani u ovoj knjizi bave se na različite načine problematikom estetičkog vrednovanja i estetičke vrednosti. Prvi od njih, »Estetički kanoni i kritički razlozi«, zastupa tezu da se razlozi kojima podržavamo vrednosne sudove opiru svakom uopštavanju i da je stoga uzalud tragati za bilo kakvim estetičkim kanonima: naši kritički razlozi, ako su valjani, pozivaju se isključivo na individualne, potpuno neponovljive odlike datog umetničkog dela. U sledećem radu, »lstina, interpretacija i vrednovanje«, postavlja se pitanje postoje li ipak neki uslovi koje treba da zadovolje takvi razlozi, kad to već nisu uslovi vezani za moguć nost uopštavanja, i na njega se odgovara uvodenjem ideje ispravne interpretacije.
Preostala tri ogleda imaju pretežno istorijski karakter. Dva su posvećena Hjumu čije je estetičko stanovište, nepravedno zanemareno u poređenju s drugim stranama njegove filozofije, daleko
dublje i originalnije nego što se obično pretpostavlja. Osnovu tog stanovišta čini precizno i veoma razrađeno shvatanje lepote, kojem je posvećen četvrti ogled. Peti, završni rad daje detaljnu interpretaciju Hjumovog spisa »O merilu ukusa«, u kojem se — kroz produbljenu kritiku estetičkog relativizma — definitivno uobličava njegovo sopstveno stanovište. Najzad, treći ogled, »Nezainteresovanost i počeci moderne estetike«, raspravlja o značenju ideje nezainteresovanosti u ranoj britanskoj estetici 18. veka i ujedno predstavlja neku vrstu uvoda u radove o Hjumu: u njemu se identifikuju one pretpostavke o estetičkom iskustvu, široko prihvaćene kroz čitav 18. vek, koje kod najznačajnijih mislilaca tog vremena, Hjuma i Kanta, omogućavaju raskid s tradicionalnim idejama i otvaraju put novom tipu estetičke teorije.