Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
Godina izdanja: 2024
ISBN: 978-86-6457-505-8
Jezik: Srpski
Autor: Strani
OBAVEZNO PROCITATI PRE KUPOVINE KNJIGE ! KNJIGA JE KAO NOVA, NEKORISCENA-STANJE ODLICNO:(5+),OVO JE IZDANJE IZ 2024.GODINE- KAPITALNO DELO AUTORA- Fridriha Hegela -NAJPOZNATIJE I NAJPRODAVANIJE-PROVERITE?!NOVA KNJIGA-KAO NEKORISCENA -NIJE PIRATSKO IZDANJE, NIJE KOPIJA(IMA DVOSTRUKU ZASTITU I BARCOD),ORIGINALNO IZDANJE KUPLJENO KOD IZDAVACA-`DERETA`, Beograd .POJAVILO SE DOSTA PIRATSKIH IZDANJA I KOPIJA(POGOTOVU OD -IZDAVACA`DERETE` KNJIGE)!!!PIRATSKA IZDANJA SU MAHOM BLEDE KOPIJE KORICA, SA DOSTA GRESAKA I NEPOTPUNE-ZNATNO JEFTINIJE!!!PRE KUPOVINE OBAVEZNO PROVERITI, VELIKA JE RAZLIKA U KVALITETU-SADRZAJU!PREGLEDATI PRILOZENE FOTOGRAFIJE I Bar-kod ! Izdavač: Dereta Autor : Fridrih Hegel Naziv dela : Fenomenologija duha Naslov originala: Phänomenologie des Geistes / G. W. F. Hegel
Godina izdanja: 2024 Prevod : Nikola M. Popović ; redakcija prevoda Miloš Todorović Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Nemačka filozofija , Filozofski sistemi
Ostali naslovi iz oblasti: Filozofija
Br. str.: 586
Povez: tvrd
Format: 21 cm
Pismo: latinica
ISBN: 978-86-6457-505-8 Opis:
Fenomenologija duha jedno je od najvećih filozofskih dela, čiji se neposredni uticaj može pratiti do današnjih dana. Sa stanovišta fenomenologije duha opštom samosvešću najzad je dosegnut stepen uma gde su „vlastite misli” shvaćene ujedno i kao određenja „suštine stvari”, čime je omogućeno napuštanje čiste unutrašnjosti i prelaz na konkretni subjektivni duh, predmet psihologije, koja se bavi teorijskim duhom, praktičnim duhom i najzad onim što Hegel naziva slobodnim duhom, čime je označena moć subjektivnog duha da se objektivira i dokuči ono što je apsolutno. U ovom kontekstu možemo shvatiti čuvenu Hegelovu rečenicu, da je ono što je stvarno – umno.
Sistematsku formu u kojoj je izložen njegov sistem Hegel nije smatrao nečim spoljašnjim, već je tvrdio da njegovo učenje ne bi ni bilo apsolutni idealizam da nije izloženo u formi u kojoj je izloženo, pošto apsolutnost nije samo karakteristika onoga o čemu je u učenju reč već i izraz činjenice da je to o čemu je reč izloženo u formi završenog filozofskog sistema. „Ono što je istinito je celovito“ (das Wahre ist das Ganze) stoji već u Fenomenologiji duha, a celina o kojoj je reč jeste sam filozofski sistem.