Cena: |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1987
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Naziv: Kritičke filozofeme arhitekture
Autor: Aleksandar Milenković
Godina izdanja: 1987
Izdavač: Nova31, Beograd
Povez: Tvrd
Pismo: Latinica
Stanje kao na slikama. Ima potpis na jednoj stranici, ostalo je čisto. Sadržaj videti na slikama.
Opis:
PREDGOVOR AUTORA
Pisati o problemima arhitektonskog stvaralaštva, o tokovima graditeljske delatnosti u svim njenim vidovima, o zbivanjima u oblasti arhitektonskog života, o delima i njihovim autorima, o okolnostima u mnogim sferama društva koje su čvršće ili slabije povezane sa arhitekturom i urbanizmom, pisati o svemu tome pune tri decenije znači da je trebalo da se bude uvek na izvoru događaja, u struji tokova, u epicentru slučaja; trebalo je uočavati, procenjivati, razlučivati, pamtiti i razmišljati, razmišljati, ramišljati...
Tragom logičke spekulacije Benedeta Kročea uspostavljamo uzročno-posledični odnos između čina kritičkog prosuđivanja i složenog procesa filozofskog mišljenja. Kritikovati znači filozofirati o fenomenima određene oblasti, u ovom slučaju arhitekture i njenih podoblasti, disciplina.
Otud potiče i pobuda da odabrane skice, mini-eseje i kritičke prikaze ostvarenja i pojava uvedem u opisane okvire. Pretpostavka i uslov za odbir pojedinih napisa nalazi se u okolnosti da određena tema u većoj ili manjoj meri sadrži karakter problemskog disputa, da predstavlja ilustraciju fenomena ili primer aktuelnog sistemskog pitanja, hic et nunc, sa širim strukovnim i društvenim konotacijama.
Koliko svaka od datih tema-naslova daje odgovore na postavljena pitanja ili samo osvetljava nedoumice i kontroverze u domaćoj teoriji i praksi, toliko istovremeno inicira širu raspravu čiji bi krajnji cilj bilo obogaćivanje teorijske misli. U svakom slučaju, obilje napisa poslužiće kao deo globalne memorije o arhitekturi u ovim prostorima, u ovom vremenu. Pojedini stvaraoci svojim delima inspirišu kritičara da uloži poseban napor u razmatranje ostvarenja. Tada kritički prikaz izlazi iz okvira rutinskog reagovanja dežurnog pera i postaje samostalna umetnička kreacija, esej složenih misaonih tokova i nekonvencionalnog tkanja, u stilu prema...