pregleda

Etjen Balibar - Mi, građani Evrope?


Cena:
799 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac

bgdionis (536)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 2083

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2003.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Beogradski krug, 2003.
Mi, građani Evrope?: granice, država, narod
prevod: Aljoša Mimica

Knjiga je nagnječena, razdrndana, bila u dodiru sa nečim (tečnošću?), što se ne preliva na stranice, nego ostaje samo po obodu, sve se vidi na fotografijama.
Inače, cela, bez pisanja i podvlačenja, dobra za čitanje.

U svojoj najnovijoj knjizi u čijem naslovu je pitanje jesmo li mi danas građani Evrope, Etienne Balibar se pita na kakvu - nota bene: demokratskom! - konceptu trebamo izgraditi kulturu Evrope. Kako da stvorimo zajedničku, jedinstvenu, evropsku javnost? I kojim jezikom bi ta javnost odnosno ta kultura trebali govoriti? Nijedna nacionalna kultura, kao što nijedan nacionalni jezik, čak ni engleski, ne mogu preuzeti tu ulogu. Zato Balibar poseže za konceptom prevođenja, tvrdeći da je zajednički evropski jezik moguć samo kao forma stalnog prevođenja.
Reč je o procesu u kojem pojedini jezici tek privremeno i tek pod određenim okolnostima preuzimaju ulogu posrednika, da bi tu ulogu u drugoj situaciji ponovo prepustili nekom drugom...

Etjen Balibar (1942) je vodeći francuski neomarksista i filozof. Poslednjih godina fokus njegovog rada je Evropa, evropski identitet, granice, odnosi između nacija i nadnacionalne tvorevine, odnos između ljudskih i građanskih prava, teror i radikalni oblici nasilja i dr.

Bio je učenik i sledbenik Luja Altisera, kod koga je slušao kurs o Marksovom Kapitalu, kao i jedan od koautora zbornika Kako čitati Kapital ([1965] 1975). U kasnijim radovima, u studiji Masses, Classes, Ideas (1994), Balibar govori o neslaganju Marksovog istorijskog materijalizma sa kritičkom teorijom koju počinje da razvija u Kapitalu, posebno kada je reč o kategoriji „rada“, koja u kapitalizmu dobija oblik svojine. Godine 1961. priključio se Komunističkoj partiji Francuske, ali je iz nje proteran 1981. zbog kritikovanja partijske politike prema imigrantima u jednom od tekstova.

Godine 1987. doktorirao je filozofiju na Katholieke Universiteit Nijmegen u Holandiji. Habilitaciju na Univerzitetu u Parizu I dobio je 1993. godine. Profesor emeritus je na prestižnom Univerzitetu Pariz X i redovni profesor na Univerzitetu Irvajn u Kaliforniji.

Najznačajniji prevodi Balibarovih knjiga na srpskohrvatski su: Kako čitati kapital (Zagreb [1965] 1975), Mi, građani Evrope: granice, država, narod (Beogradski krug [2001] 2003), kao i knjiga Nasilje i civilnost koju je 2012. godine priredio Fakultet za medije i komunikacije.

Lično preuzimanje: ugao Maksima Gorkog i Južnog bulevara.
Otvorenost za svaku vrstu dogovora.

Knjige kod kojih na početku opisa stoji `Knjaževac` - nalaze se tamo, i nije ih moguće odmah preuzeti u Beogradu, nego nakon nekoliko dana. Te knjige se svakako mogu odmah preuzeti u Knjaževcu, kao što se mogu odmah i poslati poštom.

Predmet: 74796013
Beogradski krug, 2003.
Mi, građani Evrope?: granice, država, narod
prevod: Aljoša Mimica

Knjiga je nagnječena, razdrndana, bila u dodiru sa nečim (tečnošću?), što se ne preliva na stranice, nego ostaje samo po obodu, sve se vidi na fotografijama.
Inače, cela, bez pisanja i podvlačenja, dobra za čitanje.

U svojoj najnovijoj knjizi u čijem naslovu je pitanje jesmo li mi danas građani Evrope, Etienne Balibar se pita na kakvu - nota bene: demokratskom! - konceptu trebamo izgraditi kulturu Evrope. Kako da stvorimo zajedničku, jedinstvenu, evropsku javnost? I kojim jezikom bi ta javnost odnosno ta kultura trebali govoriti? Nijedna nacionalna kultura, kao što nijedan nacionalni jezik, čak ni engleski, ne mogu preuzeti tu ulogu. Zato Balibar poseže za konceptom prevođenja, tvrdeći da je zajednički evropski jezik moguć samo kao forma stalnog prevođenja.
Reč je o procesu u kojem pojedini jezici tek privremeno i tek pod određenim okolnostima preuzimaju ulogu posrednika, da bi tu ulogu u drugoj situaciji ponovo prepustili nekom drugom...

Etjen Balibar (1942) je vodeći francuski neomarksista i filozof. Poslednjih godina fokus njegovog rada je Evropa, evropski identitet, granice, odnosi između nacija i nadnacionalne tvorevine, odnos između ljudskih i građanskih prava, teror i radikalni oblici nasilja i dr.

Bio je učenik i sledbenik Luja Altisera, kod koga je slušao kurs o Marksovom Kapitalu, kao i jedan od koautora zbornika Kako čitati Kapital ([1965] 1975). U kasnijim radovima, u studiji Masses, Classes, Ideas (1994), Balibar govori o neslaganju Marksovog istorijskog materijalizma sa kritičkom teorijom koju počinje da razvija u Kapitalu, posebno kada je reč o kategoriji „rada“, koja u kapitalizmu dobija oblik svojine. Godine 1961. priključio se Komunističkoj partiji Francuske, ali je iz nje proteran 1981. zbog kritikovanja partijske politike prema imigrantima u jednom od tekstova.

Godine 1987. doktorirao je filozofiju na Katholieke Universiteit Nijmegen u Holandiji. Habilitaciju na Univerzitetu u Parizu I dobio je 1993. godine. Profesor emeritus je na prestižnom Univerzitetu Pariz X i redovni profesor na Univerzitetu Irvajn u Kaliforniji.

Najznačajniji prevodi Balibarovih knjiga na srpskohrvatski su: Kako čitati kapital (Zagreb [1965] 1975), Mi, građani Evrope: granice, država, narod (Beogradski krug [2001] 2003), kao i knjiga Nasilje i civilnost koju je 2012. godine priredio Fakultet za medije i komunikacije.
74796013 Etjen Balibar - Mi, građani Evrope?

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.