Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta Autora!
Prir. Hadži Zoran Lazin
Ivan Knežević (Popovi, 1760 — Šabac, 29. jun/12. jul 1840) poznatiji u narodu kao Knez Ivo od Semberije je bio knez nad svim selima tadašnje Bijeljinske nahije.
Knez Ivo je rođen u Popovima kod Bijeljine. Pored Filipa Višnjića jedan je od najznačajnijih srpskih istorijskih ličnosti rođenih u Semberiji i kao takav se pojavljuje na grbu opštine Bijeljina.
Život u Semberiji
Knez Ivo je bio obor-knez nad svih 12 sela Bijeljinske nahije i 1806. godine je učestvovao u otkupljivanju srpskog roblja od Turaka. 1809. godine je stao na čelo ustanika u Semberiji u događajima „ofanzivnog plana“ kojim je Karađorđe nameravao da oslobodi celu Bosnu i sve srpske zemlje na Balkanu. Međutim, zbog neočekivanog upada Turaka u Pomoravlje, sve ustaničke vojske su se morale povući iz Bosne u Srbiju plašeći se odmazde Turaka i sa njima je i Knez Ivo napustio ove krajeve.
Izbeglištvo
Sa svojim ustanicima 1809. godine Knez Ivo se naselio u Mačvi i selima duž Save, gde je dobio titulu vojvode izbeglih Srba. Tokom tog vremena, od 1809. do 1813. nalazio se u vojnom smislu pod komandom vojvode popa Luke Lazarevića u Šapcu. Kada je 1813. godine propala Karađorđeva Srbija, knez Ivo od Semberije se ponovo opredelio za izbeglištvo i sve do iza 1820. godine živi u Sremu, na teritoriji Austrijske carevine.
Novi gospodar Srbije, knez Miloš Obrenović, dozvolio je knezu Ivanu da se 1820. godine ponovo nastani u Šapcu, gde ga je postavio za člana Opštinskog suda. On nije mogao da obavlja ovu službu, pa je poslednjih godina života bio kratko domar u šabačkoj gimnaziji, a na kraju života i štićenik vladike Maksima na episkopskom konaku u Šapcu.
29. juna (po starom kalendaru) 1840. godine je umro. Njegov portret naslikao je Georgije Bakalović i danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.
Dela o Knezu Ivi
Filip Višnjić i Knez Ivo od Semberije na grbu Grada Bijeljine.
Knez Ivo od Semberije je opevan u pesmi Filipa Višnjića `Knez Ivan Knežević`, koja je dobila i istorijski uvod napisan od strane Vuka Karadžića. Takođe, Branislav Nušić je napisao tragediju „Knez Ivo od Semberije“, na osnovu koje je nastala i opera „Knez Ivo od Semberije“. Spomenik s njegovom bistom u Šapcu je osvećen 26. septembra 1937.