ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1972
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Danilo Pejović (urednik) - Nova filozofija umjetnosti
Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972
574 str.
tvrdi povez
stanje: dobro

Antologija tekstova
Tekstovi u ovoj knjizi odabrani su u prvom redu kao ilustracije tipova suvremenog filozofskog pristupa umjetnosti. Poredani su tematski: na uvodnom mjestu nalazi se tekst o jedinstvu europske kulture, slijede tekstovi koji razmatraju pojedine umjetnosti od arhitekture, kiparstva, slikarstva do glazbe i književnosti, da bi nakon toga došli tekstovi sve općenitijeg značaja koji dodiruju sve umjetnosti u njihovoj cjelini.

Sadržaj:
Danilo Pejović: Nova filozofija umjetnosti
T.S. Eliot: Jedinstvo evropske kulture
S. Gledion: Arhitektura i zajednica
Herbert Read: Filozofija moderne umjetnosti
Hans Sedlmayr: Revolucija moderne umjetnosti
Theodor W. Adorno: Teškoće u skladanju i u shvaćanju nove glazbe
Ernst Bloch: Transcedencija i najintenzivniji ljudski svijet u glazbi
Georg Lukacs: Osebujnost estetičkoga
Willi Oelmüller: Nove tendencije i diskusije marksističke estetike
Jurij M. Lotman: Problemi opće teorije umjetnosti
Max Bense: Estetička komunikacija i informacija
Nicolai Hartmann: Estetika
Nicola Abbagnano: Egzistencija i umjetnost
Jean-Paul Sartre: Angažirana književnost
Albert Camus: Pobuna i umjetnost
Maurice Merleau-Ponty: Film i nova psihologija
Andre Malraux: Glasovi tišine
Mikel Dufrenne: Bitak estetičkog predmeta
Ernesto Grassi: Umjetnost kao prikazivanje ljudskoga djelovanja
Ernst Jünger: O kraju povijesnog razdoblja
Martin Heidegger: Izvor umjetničkoga djela
Hans-Georg Gadamer: O krugu razumijevanja
Friedrich Georg Jünger: Jezik i kalkul
Emil Staiger: Vrijeme kao pjesnikova imaginacija
Eugen Fink: Moda - zavodnica
Dodatak UMJETNOST KAO SEKTOR IDELOŠKE FRONTE
A.A. Ždanov: Referat o časopisima `Zvijezda` i `Lenjingrad`

NOVA FILOZOFIJA UMJETNOSTI
Danilo Pejović
U doba koje se nama današnjima ponekad čini već davnim, tada jedva poznati francuski pjesnik Rimbaud pozivao je publiku: Razbijte Louvre, prokunite pretke! Blizak takvu shvaćanju bio je i osnivač talijanskog futurizma Marinetti, izjavivši: Trkači je automobil ljepši od Nike iz Samotrakes, a za njima nimalo ne zaostaje ni njemački slikar Georg Grosz: Grčka je otišla dovraga, čemu još cmizdriti? Slušajući takve kletve, netko bi pomislio da je riječ o neslanim šalama ili bijesnim ispadima srdžbe, ali bi se ljuto prevario: te su parole označa vale bitne točke programa nove umjetnosti dvadesetoga stoljeća, što je mnogi smatraju revolucijom. Počevši tamo na početku stoljeća, ta je nova umjetnost još uvijek pred nama kao suvremena, i današnja umjetnost u svijetu samo konzekventno razvija zasade vidljive još uoči prvoga svjetskog rata.
Tko tome ne vjeruje, neka prošeće bilo kojom izložbom nekog apstraktnog slikara, i pogleda kako pučani začuđeno zastaju pred izloženim slikama u nedoumici kako da ih gledaju: odozgo, ili odozdo. slijeva ili zdesna nikako da pogode pravi kut promatranja i da odgonetaju što te slike zapravo predstavljaju?!
Još je čudnovatiji osjećaj prisustvuju li nekom od mnogih festivala suvremene glazbe. Kad se na programu nađe npr. Stockhausen, onda se i izvođači nađu u čudu: glazba uopće nije notirana, ona nastaje u trenutku izvođenja na temelju nekih kratkih skladateljevih uputa, i slobodno se nastavlja pomoću intuitivne reakcije ili simpatičnih va lova svirača. Uz pretpostavku, naravno, da se izolirani tonovi ili kraće figure što ih svaki od svirača na klaviru, flauti, violini, pozauni ili kontrabasu izvodi kao za sebe još mogu nazvati tonovima: prije je to nalik na gundanje, kričanje, jaukanje i grebenje. Kad netko k tome još počne sipati zrnje graha ili kukuruza po žicama klavira, ili zabijati čavle u dasku, pa ih zatim turpijati, piliti i blanjati drvo kao u stolariji, a svi su instrumenti spojeni s pojačalom i njihovi zvukovi elektronski manipulirani onda se to zove koncertom nove glazbe. Ako se netko usudi protestirati i pomisli da je takav spektakl možda nečija simulacija ili blefiranje, onda mu savangardisti bezobrazno skrešu da je glupan, neznalica i malograđanin!


filozofija umetnosti