Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 2018
ISBN: 978-86-6263-186-2
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Svetac i grešnik:kako zloupotrebljavamo nauku i budućnost čovječanstva - Predrag Slijepčević *6166*09-2022
Svetac i Grešnik,kako zloupotr. nauku i budu. čovječ.
kako zloupotrebljavamo nauku i budućnost čovječanstva
Predrag Slijepčević
Izdavač: Akademska knjiga Novi Sad 2018.g ISBN 978-86-6263-186-2
Povez broš ,latiniuca, 576..strane,format: 21 x 12,5 cm, težina 540.grama
stanje:stanje: nekorišteno - novo✔️
Progres u nauci zavisi od konstruktivnih pobunjenika. Oni su u stanju da vide kada neka naučna disciplina uđe u slijepu ulicu, ali i da ponude izlaz iz nje. Najznačajnija konstruktivna pobunjenica moderne nauke bez sumnje bila je Lin Margulis1 (1938-2011). Ova knjiga je inspirisana djelom Lin Margulis, žene koja je nečujno obilježila naučnu epohu. Karakter koji se u knjizi pojavljuje kao „Alisa iz Zemlje čuda” fiktivna je Lin Margulis.
Knjiga je pisana u formi unutrašnjeg monologa. Skrivena tema monologa jeste sukob većinske neodarvinističke struje u biologiji, kojom dominira anglosaksonska škola mišljenja, i manjinske struje koja se uslovno može nazvati kontinentalnom, s obzirom na to da ima korijene u njemačko-rusko-francuskoj školi filozofije prirode.
Neodarvinisti vjeruju da je izvor novine u biologiji konkurencija organizama izazvana promjenom u strukturi gena ili njihovoj frekvenciji. Kontinentalisti, s druge strane, izvor biološke inovacije vide u saradnji organizama ili simbiozi, u čijoj je osnovi promjena na nivou ćelije, a ne na nivou gena.
Knjiga je namijenjena čitaocima koje interesuje naličje moderne nauke i njena sprega s kapitalizmom. Glavno obilježje ove sprege jeste kapitalizacija prirode. U ranom kapitalizmu kapital je bio skriven u fosilnim gorivima. U modernom kapitalizmu kapital se krije u cijeloj prirodi. Samo ga treba osloboditi. Funkciju nauke vodeće zapadne zemlje u svojim dugoročnim planovima formalno zovu „kreiranje bogatstva”. Sredstvo za oslobađanje kapitala iz prirode jeste visokoobrazovana radna snaga, studenti, doktorandi, naučnici, profesori univerziteta. Činjenica da kapitalizacija prirode ruši ekološku ravnotežu, uništava biološki diverzitet i ugrožava ljudski opstanak na našoj planeti za kapitalizam je od manjeg značaja
Budući da predstavlja transkript unutrašnjeg monologa, ova knjiga ne može se interpretirati kao standardni naučni tekst. Ako stavovi izneseni u knjizi budu iritantni za iskusne naučnike ili im se učine naivnim, podsjećam da je u pitanju eksperimentalni tekst.
,,Svetac i grešnik` je knjiga u kojoj se analizira planeta, njena istorija, bića koja je naseljavaju, njihova povezanost, prošlost, sadašnjost i budućnost. Iz perspektive evolucije prikazuje se ljudska priroda, ona koju moderni čovek najčešće ne vidi, ili ne želi da vidi.
Knjiga Svetac i grešnik je originalno filozofsko delo sa jasnom porukom čovečanstvu: „ukroti snagu tehnološkog skoka, ili će tehnološki skok ubiti civilizaciju“. Kroz neobičan eksperiment, putovanjem kroz vreme sa Alisom iz zemlje čuda, posmatra se i analizira planeta, njena istorija, živa bića koja je naseljavaju, njihova međusobna povezanost, prošlost, sadašnjost i budućnost. Prikazuje se iskonska ljudska priroda, iz perspektive evolucije, ona koju savremeni čovek najčešće ne vidi, ili ne želi da vidi, jer sebe doživljava kao superiorno biće i dominantnu snagu prirode. Knjiga je posebno posvećena fenomenu biološke socijalnosti i daje originalno filozofsko tumačenje: od devet miliona vrsta na planeti samo ljudi i insekti ispoljavaju najviši oblik socijalnog ponašanja, insekti su otkrili poljoprivredu 50 miliona godina pre ljudi, ona se još uvek odvija u savršenoj ekološkoj ravnoteži sa planetom, dok se ljudska poljoprivreda u trci za uvećanjem profita transformisala u tehnonauku generišući antropocensku epohu koja se na planeti već vidi kao novi geološki sloj. Opisani su rizici koje tehnonauka donosi: klimatske promene, masovno izumiranje bioloških vrsta, nuklearni i hemijski otpad, nove bolesti, rizik od gubitka kontrole nad modernim tehnologijama.
– Iz recenzije Gordane Joksić