| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 4 | 
| Stanje: | Nekorišćen | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta  Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Beograd-Sremčica,  Beograd-Čukarica  | 
                            
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1979
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                
                        ZATVORENA TRGOVAČKA DRŽAVA  
Johan Gotlib Fihte 
Str 194 
Povez mek 
Stanej knjige dobro 
 
OSTALE MOJE AUKCIJE MOŽETE POGLEDATI PREKO LINKA 
 http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=rere&Grupa=1  
Kupovinom više knjiga značajno štedite na poštarini. 
 
O knjizi  
U delu „Zatvorena trgovačka država” (1800), Fihte iznosi slične ideje kao i Kant u „Večnom miru”. Kao filozof slobode, on zahteva slobodu za sve ljude, govoreći da je taj zahtev „osnovan na jednakosti sviju, koji nose ljudsko obličje”. Kod Fihtea je i vera etički otsutna i obojena, tako da on Boga desupstancijalizuje i definiše ga kao „moralni poredak sveta”(Ordo ordinans). Zapravo, paskalovski zaključuje Fihte, u religiji se srce sveti razumu. 
 
`Knjiga sadrži dva Fichteova teksta koja su samo na prvi pogled toliko (tematski) različita, da bi bilai zajedno objavljena, Predavanja o određenju naučnika i Zatvorena trgovačka društva. Ono što ih združuje i što opravdava njihovo objavljivanje u jednoj knjizi, je Fichteova ideja o moralno-praktičkom pozivu nauke i naučnika. Ni nauka ni naučnik ne postoje sami za sebe; samodovoljnost je nespojiva kako s naukom, tako i s onim ko se njome bavi. Obrnuto, i nauka i naučnik, prema Fichteu, pripadaju čoveku kao čoveku; oni nisu svojina čovečanstva.”