pregleda

Slobodan Žunjić - Nasleđe antičke filozofije


Cena:
1.500 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac

talican (3067)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,91% pozitivnih ocena

Pozitivne: 6026

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Autor: Domaći
ISBN: ostalo
Godina izdanja: ostalo
Jezik: Srpski

Nijednog trenutka se ne kolebam da prihvatim tvrdnju o neposrednoj povezanosti evropskih svetovnih znanosti i grčkog duha. Štaviše, naš dug prema Grčkoj bi se mirne duše mogao proširiti i na ono što je Hegel označio kao isključivi dar Istoka. Ne smemo, naime, zaboraviti da je hrišćansko učenje Evropi preneto na grčkom jeziku Novog zaveta i da je dalje razvijeno u okvirima hrišćanske teologije, koja se ne može zamisliti bez pojmovnog aparata antičke grčke filozofije. Posmatramo li stvari istorijski, a drugačije jedva da možemo smisleno govoriti o poreklu svega, ova pitanja se slivaju u jedno: „Zašto su Grci između VI i III veka stare ere počeli da upražnjavaju jednu duhovnu aktivnost, koja se temeljila na istraživanju i dokazivanju, dok su se druge civilizacije u to prelomno vreme okrenule novim velikim religijama? Ili još kraće: „Zašto i kako su ljudi uopšte počeli da filozofiraju?“

Broj strana 348
Format 16x24

LIČNO PREUZIMANJE JE MOGUĆE NA CRVENOM KRSTU!

POGLEDAJTE I OSTALE KNJIGE IZ MOJE PONUDE:
http://talican.kupindo.com/kupindo

Predmet: 64785041
Nijednog trenutka se ne kolebam da prihvatim tvrdnju o neposrednoj povezanosti evropskih svetovnih znanosti i grčkog duha. Štaviše, naš dug prema Grčkoj bi se mirne duše mogao proširiti i na ono što je Hegel označio kao isključivi dar Istoka. Ne smemo, naime, zaboraviti da je hrišćansko učenje Evropi preneto na grčkom jeziku Novog zaveta i da je dalje razvijeno u okvirima hrišćanske teologije, koja se ne može zamisliti bez pojmovnog aparata antičke grčke filozofije. Posmatramo li stvari istorijski, a drugačije jedva da možemo smisleno govoriti o poreklu svega, ova pitanja se slivaju u jedno: „Zašto su Grci između VI i III veka stare ere počeli da upražnjavaju jednu duhovnu aktivnost, koja se temeljila na istraživanju i dokazivanju, dok su se druge civilizacije u to prelomno vreme okrenule novim velikim religijama? Ili još kraće: „Zašto i kako su ljudi uopšte počeli da filozofiraju?“

Broj strana 348
Format 16x24
64785041 Slobodan Žunjić - Nasleđe antičke filozofije

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.