pregleda

SRBI I NJIHOV JEZIK Petar Milosavljević


Cena:
600 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Šabac,
Šabac
Prodavac

marija015 (21663)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 47600

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2002
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

64931) SRBI I NJIHOV JEZIK , Petar Milosavljević , Trebnik Beograd 2002
hrestomatija ,
Narodni jezik Srba i srpski književni jezik
Svrha ove knjige je da odgovori na više pitanja koja se na kraju 20. veka postavljaju oko porekla, prirode i statusa srpskog narodnog i književnog jezika. Na sva ta pitanja postoje odgovori koje je dao Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku 1954. godine. Skup stavova koji čine taj dogovor izraz je jedne paradigme mišljenja o jeziku. Izraz paradigma je mnogoznačan i ključan za razumevanje narednih izlaganja. Njegova upotreba se zasniva prevashodno na poimanju koje mu je dao američki filozof Tomas Kun u knjizi Struktura naučnih revolucija (1962). Osnovna Kunova teza je da neke apsolutne naučne objektivnosti nema: jedna generacija naučnika misli i ponaša se u skladu sa važećim naučnim paradigmama (modelima) sve dok se takva paradigma ne promeni, tj. dok ne bude zamenjena novom. I Novosadski dogovor doneo je jednu paradigmu mišljenja o jeziku koju je prihvatila jedna generacija (u širem smislu) lingvista i filologa. Ta paradigma je u procesu dezintegracije Jugoslavije doživela samo „susmrticu` (izraz Laze Kostića), odnosno pokazala je svoje slabosti: tendenciju da se od jednog jezika naprave dva, pa i više jezika.

Posle promene naziva jezika kada je ime srpskohrvatski zamenjeno imenom srpski, došlo je, među srpskim lingvistima, do oštre polemike. Polemika je imala dva osnovna povoda. Prvi je pojava novog Pravopisa srpskog jezika (1993) koji je pripremljen i objavljen u Matici srpskoj. Drugi je bio: kodifikacija srpskog književnog jezika na osnovu inicijative Srpske televizije sa Pala da se za srpski standardni jezik uzme ekavica. Oba polemička procesa imala su nešto zajedničko: otvarala su problem srpskog jezika, odnosno pokretala su pitanje o tome šta je to srpski, odnosno srpskohrvatski jezik. Ako je to jedan jezik, zašto onda menja ime? Ako su dva jezika, zašto su do sada tretirani kao jedan jezik? Zatim: šta je u tom jeziku srpsko, a šta hrvatsko? Da li je to oduvek bio jedan jezik? Skup pokrenutih pitanja je veliki, a može da bude i veći ukoliko se ona budu postavljala sa više sistema.
mek povez, format 13 x 20 cm , ćirilica, 555 strana

*** SVAKI ARTIKAL KOJI JE OGLAŠEN OPISAN JE DO DETALJA, NA SVAKO DODATNO PITANJE I ZAKERANJA NEĆETE DOBITI ODGOVOR NEGO BLOK .


CENOVNIK POŠTE SRBIJE od 6.septembra 2024. ZA PREPORUČENE TISKOVINE: :

od 101 g do 250 g 190din
od 251 g do 500 g 212 din
od 501 g do 1.000 g 225 din
od 1.001 g do 2.000 g 264 din


Predmet: 80958549
64931) SRBI I NJIHOV JEZIK , Petar Milosavljević , Trebnik Beograd 2002
hrestomatija ,
Narodni jezik Srba i srpski književni jezik
Svrha ove knjige je da odgovori na više pitanja koja se na kraju 20. veka postavljaju oko porekla, prirode i statusa srpskog narodnog i književnog jezika. Na sva ta pitanja postoje odgovori koje je dao Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku 1954. godine. Skup stavova koji čine taj dogovor izraz je jedne paradigme mišljenja o jeziku. Izraz paradigma je mnogoznačan i ključan za razumevanje narednih izlaganja. Njegova upotreba se zasniva prevashodno na poimanju koje mu je dao američki filozof Tomas Kun u knjizi Struktura naučnih revolucija (1962). Osnovna Kunova teza je da neke apsolutne naučne objektivnosti nema: jedna generacija naučnika misli i ponaša se u skladu sa važećim naučnim paradigmama (modelima) sve dok se takva paradigma ne promeni, tj. dok ne bude zamenjena novom. I Novosadski dogovor doneo je jednu paradigmu mišljenja o jeziku koju je prihvatila jedna generacija (u širem smislu) lingvista i filologa. Ta paradigma je u procesu dezintegracije Jugoslavije doživela samo „susmrticu` (izraz Laze Kostića), odnosno pokazala je svoje slabosti: tendenciju da se od jednog jezika naprave dva, pa i više jezika.

Posle promene naziva jezika kada je ime srpskohrvatski zamenjeno imenom srpski, došlo je, među srpskim lingvistima, do oštre polemike. Polemika je imala dva osnovna povoda. Prvi je pojava novog Pravopisa srpskog jezika (1993) koji je pripremljen i objavljen u Matici srpskoj. Drugi je bio: kodifikacija srpskog književnog jezika na osnovu inicijative Srpske televizije sa Pala da se za srpski standardni jezik uzme ekavica. Oba polemička procesa imala su nešto zajedničko: otvarala su problem srpskog jezika, odnosno pokretala su pitanje o tome šta je to srpski, odnosno srpskohrvatski jezik. Ako je to jedan jezik, zašto onda menja ime? Ako su dva jezika, zašto su do sada tretirani kao jedan jezik? Zatim: šta je u tom jeziku srpsko, a šta hrvatsko? Da li je to oduvek bio jedan jezik? Skup pokrenutih pitanja je veliki, a može da bude i veći ukoliko se ona budu postavljala sa više sistema.
mek povez, format 13 x 20 cm , ćirilica, 555 strana
80958549 SRBI I NJIHOV JEZIK Petar Milosavljević

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.