Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Šabac, Šabac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2002
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
64931) SRBI I NJIHOV JEZIK , Petar Milosavljević , Trebnik Beograd 2002
hrestomatija ,
Narodni jezik Srba i srpski književni jezik
Svrha ove knjige je da odgovori na više pitanja koja se na kraju 20. veka postavljaju oko porekla, prirode i statusa srpskog narodnog i književnog jezika. Na sva ta pitanja postoje odgovori koje je dao Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku 1954. godine. Skup stavova koji čine taj dogovor izraz je jedne paradigme mišljenja o jeziku. Izraz paradigma je mnogoznačan i ključan za razumevanje narednih izlaganja. Njegova upotreba se zasniva prevashodno na poimanju koje mu je dao američki filozof Tomas Kun u knjizi Struktura naučnih revolucija (1962). Osnovna Kunova teza je da neke apsolutne naučne objektivnosti nema: jedna generacija naučnika misli i ponaša se u skladu sa važećim naučnim paradigmama (modelima) sve dok se takva paradigma ne promeni, tj. dok ne bude zamenjena novom. I Novosadski dogovor doneo je jednu paradigmu mišljenja o jeziku koju je prihvatila jedna generacija (u širem smislu) lingvista i filologa. Ta paradigma je u procesu dezintegracije Jugoslavije doživela samo „susmrticu` (izraz Laze Kostića), odnosno pokazala je svoje slabosti: tendenciju da se od jednog jezika naprave dva, pa i više jezika.
Posle promene naziva jezika kada je ime srpskohrvatski zamenjeno imenom srpski, došlo je, među srpskim lingvistima, do oštre polemike. Polemika je imala dva osnovna povoda. Prvi je pojava novog Pravopisa srpskog jezika (1993) koji je pripremljen i objavljen u Matici srpskoj. Drugi je bio: kodifikacija srpskog književnog jezika na osnovu inicijative Srpske televizije sa Pala da se za srpski standardni jezik uzme ekavica. Oba polemička procesa imala su nešto zajedničko: otvarala su problem srpskog jezika, odnosno pokretala su pitanje o tome šta je to srpski, odnosno srpskohrvatski jezik. Ako je to jedan jezik, zašto onda menja ime? Ako su dva jezika, zašto su do sada tretirani kao jedan jezik? Zatim: šta je u tom jeziku srpsko, a šta hrvatsko? Da li je to oduvek bio jedan jezik? Skup pokrenutih pitanja je veliki, a može da bude i veći ukoliko se ona budu postavljala sa više sistema.
mek povez, format 13 x 20 cm , ćirilica, 555 strana