Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Šabac, Šabac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
07774) IZ NARODA I O NARODU , Luka Grđić , Prosveta Beograd 1985
Glavni naslovi sadržaja:
- Krsno ime u gornjoj Hercegovini
- Svadba u gornjoj Hercegovini
- Narodne svetkovine
- Nešto o porodu i odgoju djece kod nas
- Zbor kod crkve
- Društveni život i pravosuđe
- Šišano kumstvo
- Opis Gacka sa starinama
- Narodna nošnja
- Bojenje pređe
- Narodno sujevjerije
- Narodna gatanja
- Narodni lijekovi
- Bosanski bez
- Srpska jela u Hercegovini i Bosni
Luka Grđić Bjelokosić (Mostar, 1857 — Mostar, 7. oktobar 1918) bio je samouki hercegovački pisac i etnolog srpskog porekla. Poznat je i kao prvi hercegovački etnolog ili gatački Vuk Karadžić. Pisao je pripovetke, ali se prvenstveno bavio sakupljanjem i zapisivanjem narodnih umotvorina, recepata i običaja.
Grđićevi spisi imaju neospornu dokumentarnu vrednost i verodostojnost. On je do tančina poznavao predmet kojeg se latio da opiše i tako za svakad sačuva, od najsitnijih pojedinosti pa do preglednih opisa celina i zapisa usmenih književnih formi. Grđić je znao obazrivo da zažali, kao čestit domaćin starinskog kova, što vreme patrijarhalnih oblika života i njegovih moralnih zakona prolazi, što običaji gube svoju izvornost izvrgavajući se pod naletom tuđih uticaja i tekovina moderne civilazacije. Lepe su i plemenite njegove pohvale davnašnjim običajima uzajamne ispomoći među ljudima, mobi i drugim oblicima u kojima se odelotvoruje blagorodna ljudska nesebičnost i solidarnost. Luka Grđić piše bez trunke verske isključivosti i mržnje. Pripoveda o narodnom životu odmereno, tečno i spokojno, iz neposredne blizine i sigurno, ne starajući se mnogo da ono što kazuje bude i jezički i stilski bez mane. Pa čak i u toj nedoteranoj formi ima neke starinske privlačnosti, prirodnog soka i svežine. Ako Grđiću nije bilo dato da se znalački bavi jezikom, bilo mu je dato dato da bogati maternji hercegovački govor neposredno ostvari svojim kazivanjima. Njegov jezik je oličenje spontanosti narodnog govora, ali to je i jezik narodne pesme i priče. Grđić je zaslužan za očuvanje osobenosti kulture usmene reči. Hatidža Krnjević
tvrd povez, format 15,5 x 23,5 cm , ćirilica, 373 strane