pregleda

Sima Trojanovic - Glavni srpski zrtveni obicaji


Cena:
1.790 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5989)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10928

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 32/33
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Sima Trojanovic - Glavni srpski zrtveni obicaji Starinska srpska jela i pica



Sima Trojanović (Šabac, 2. februar 1862 — Beograd, 21. novembar 1935) bio je etnolog i prvi srpski školovani antropolog, upravnik Etnografskog muzeja u Beogradu, profesor Univerziteta u Skoplju i dopisni član Srpske kraljevske akademije.

Biografija

Pozivnica za predavanje Sime Trojanovića O osnivanju Etnografskog muzeja.

Naslovna strana Starinskih srpskih jela i pića (1896)
Rođen je u Šapcu 1862. godine u trgovačkoj porodici. Otac mu je bio poreklom iz Bitolja, a majka iz Srema. Školu je završio u Šapcu i Vinkovcima. Maturirao je u Švajcarskoj, a u Nemačkoj je studirao prirodne nauke.[1] Odbranio je doktorsku disertaciju na Univerzitetu u Hajdelbergu 4. avgusta 1885. godine, na grupi za biologiju sa antropologijom.

Počeo je da radi kao učitelj nemačkog jezika u Nižoj gimnaziji u Čačku 1886. godine. Posle toga je prešao u Loznicu, a od 1894. je radio u Trećoj beogradskoj gimnaziji. Dobio je odobrenje i 1898. otišao na dvogodišnje studije etnologije i fizičke antropologije u Beču, Minhenu i Pragu. Kada se vratio postavljen je 1901. godine za upravnika novoosnovanog Etnografskog muzeja u Beogradu. Bio je kustos i upravnik Etnografskog muzeja do 1921. godine kada je izabran za redovnog profesora etnografije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Skoplju.[1]

U srpskoj antropologiji nije ostavio puno traga, pošto je u okviru svojih širokih interesovanja prioritet dao etnologiji. Njegovi antropološki radovi se po sadržaju mogu podeliti u nekoliko grupa: Članci i rasprave o telesnim karakteristikama ljudi na prelasku iz 19. u 20. vek, kao i o bioantropološkim procesima stanovništva (brahikranizacija npr.), o ostacima fosilnog čoveka, veštačkom oblikovanja glave, o trepanacijama kod stanovnika Srbije i Crne Gore. Zatim slede radovi o narodnoj medicini kao i o ishrani naroda. Radovi o ulozi vatre, o pogrebnim i žrtvenim običajima spadaju u posebnu grupu i ne izlaze iz okvira etnologije, odnosno kulturne antropologije. Radovi Sime Trojanovića imaju trajnu vrednost za srpsku antropologiju.

Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 19. februara 1921. godine.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 75463081
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Sima Trojanovic - Glavni srpski zrtveni obicaji Starinska srpska jela i pica



Sima Trojanović (Šabac, 2. februar 1862 — Beograd, 21. novembar 1935) bio je etnolog i prvi srpski školovani antropolog, upravnik Etnografskog muzeja u Beogradu, profesor Univerziteta u Skoplju i dopisni član Srpske kraljevske akademije.

Biografija

Pozivnica za predavanje Sime Trojanovića O osnivanju Etnografskog muzeja.

Naslovna strana Starinskih srpskih jela i pića (1896)
Rođen je u Šapcu 1862. godine u trgovačkoj porodici. Otac mu je bio poreklom iz Bitolja, a majka iz Srema. Školu je završio u Šapcu i Vinkovcima. Maturirao je u Švajcarskoj, a u Nemačkoj je studirao prirodne nauke.[1] Odbranio je doktorsku disertaciju na Univerzitetu u Hajdelbergu 4. avgusta 1885. godine, na grupi za biologiju sa antropologijom.

Počeo je da radi kao učitelj nemačkog jezika u Nižoj gimnaziji u Čačku 1886. godine. Posle toga je prešao u Loznicu, a od 1894. je radio u Trećoj beogradskoj gimnaziji. Dobio je odobrenje i 1898. otišao na dvogodišnje studije etnologije i fizičke antropologije u Beču, Minhenu i Pragu. Kada se vratio postavljen je 1901. godine za upravnika novoosnovanog Etnografskog muzeja u Beogradu. Bio je kustos i upravnik Etnografskog muzeja do 1921. godine kada je izabran za redovnog profesora etnografije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Skoplju.[1]

U srpskoj antropologiji nije ostavio puno traga, pošto je u okviru svojih širokih interesovanja prioritet dao etnologiji. Njegovi antropološki radovi se po sadržaju mogu podeliti u nekoliko grupa: Članci i rasprave o telesnim karakteristikama ljudi na prelasku iz 19. u 20. vek, kao i o bioantropološkim procesima stanovništva (brahikranizacija npr.), o ostacima fosilnog čoveka, veštačkom oblikovanja glave, o trepanacijama kod stanovnika Srbije i Crne Gore. Zatim slede radovi o narodnoj medicini kao i o ishrani naroda. Radovi o ulozi vatre, o pogrebnim i žrtvenim običajima spadaju u posebnu grupu i ne izlaze iz okvira etnologije, odnosno kulturne antropologije. Radovi Sime Trojanovića imaju trajnu vrednost za srpsku antropologiju.

Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 19. februara 1921. godine.
75463081 Sima Trojanovic - Glavni srpski zrtveni obicaji

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.