| Cena: |
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje Organizovani transport: 210 din |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Smederevska Palanka, Smederevska Palanka |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1983.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Blažo Struga Strugari, bratstvo u Ceklinu
Rodoslov bratstva Strugar, od 1450. do 1980. godine
prilog istoriji
Cetinje, 1983.
162 strane, tvrd povez.
Očuvana.
Ima nešto malo podvlačenja i zapisa.
Drug Blažo A. Strugar u priloženom rukopisu, STRUGARI, BRATSTVO U CEKLINU, dao je dragocjeni etnološko-istorijski prilog ne samo za upoznavanje prošlosti svoga bratstva, nego uveliko i plemena Ceklina. Rad zahvata vremenski period od 1450. do 1980. godine, Rađen je na osnovu direktnog proučavanja na terenu i poznate literature o Ceklinu uopšte, što odgovara savremenoj metodi etnoloških ispitivanja. Ovakva vrsta rada je dragocjena uopšte za upoznavanje etničkih procesa Stare Crne Gore.
Smatram da se navedeni rukopis može štampati u cjelini bez ikakvih izmjena.
Dr. Jovan Vukmanović
Cetinje, 1. januar 1983.
Istorijsko-etnografski rad druga Blaža Strugara, STRUGARI, BRATSTVO U CEKLINU, napisan je na osnovu narodnog predanja ili živog pamćenja, istorijskih izvora i literature. Obzirom i na prihvatljivi naučni kriterij, autor je naglašenu materiju sistematski, tečno i uopšte valjano izložio. Porijeklo i genezu Strugara u sklopu šire zajednice plemena Ceklina, te doprinos Strugara cjelokupnoj oslobodilačkoj i revolucionarnoj borbi Crnogoraca, Blažo Strugar obradio je tako realistički i nenametljivo da to ničim ne može dodirnuti eventualnu osjetljivost drugih. Rodoslovlja i zajedničko rodoslovno stablo bratstva izvedeni su akribično, pregledno i do najveće mogućnosti potpuno, da mogu važiti kao uzor za takvu vrstu rada. Rad Blaža Strugara, STRUGARI, BRATSTVO U CEKLINU, zahvata period 1450 – 1480. godine, i u dosegu svoje teme predstavlja lijep i koristan prilog etnologiji, antropologiji i istoriji crnogorskog naroda.
Dr. Novak Ražnatović