pregleda

Predejane i okolina


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 4
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Organizovani transport: 106 din
Plaćanje: Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Smederevska Palanka,
Smederevska Palanka
Prodavac

Anarh (9581)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 15724

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2007
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Petar Petrović PREDEJANE I OKOLINA

Laser, Kraljevo/ Beograd, 2007.
300 ilustrovanih strana, tvrd povez, udžbenički format.

Nedostaje treći predlist (strane 3 i 4) gde je bila posveta a inače kao nova.



Predejane, varošica u južnoj Srbiji, na pola puta od Beograda do Soluna - poznata je kao mesto prijatnog odmora za vozače drumskih krstarica, autobusa i automobila posle duge i zamorne vožnje - nalazi se u središnjem delu živopisne i nadaleko čuvene Grdeličke klisure. Petar S. Petrović, autor knjige ,,Predejane i okolina’’, koji je detinjstvo proveo u ovom mestu, pukovnik u penziji, na zanimljiv način je opisao ovu živopisnu varošicu, pa i Grdeličlku klisuru.

Grdelička klisura obuhvata deo sliva reke Južne Morave koja je duga 295,5 kilometara, ima 157 pritoka i siromašna je vodom. Klisura se pruža pravcem sever-jug, a graniči se sa istoka planinom Čemerenik - 1.638 metara nadmorske visine, sa zapada Kukavicom - 1.441 m, na severu je prostrano Leskovačko polje, koje spada u najveće kotline u našoj zemlji, a južno je Vranjska kotlina duga 30 i široka 6 kilometara. Na površini od 470 kvadratnih kilometara Grdeličke klisure nalazi se 59 sela i varošice Grdelicu i Predejane - podseća Petar S. Petrović.

Ovaj uporni istraživač ističe da je Grdelička klisura dobila ime po Grdelici, mestu na samom njenom ulazu. Dugačka je 28 kilometara i završava se kod Vladičinog Hana, a nastala je usecanjem korita reke Južne Morave u stene. Reka je spuštala svoje korito i pravila terase u obliku pragova visine od 320 do 450 metara.
Klisura je poznata po krivudavom toku Morave, njenim strmim obalama i do 700 metara i kanjonima dugim od 4 do 9 kilometara. - veli Petrović.

Selo Predejane pominje se pre više od 200 godina. Prvi stanovnici bili su doseljenici iz Božice, a mesto je imalo tri zaseoka - Limčište, Srednju Mahalu i Miljine Livade. Ima nekoliko priča o nastanku imena Predejane. Po jednoj, mesto je dobilo ime po Jani, vrednoj, pametnoj i skromnoj devojci, koja je mnogo prela. Pa tako, veli Petrović, prede Jana, a onda od milošte ,,prede Jane - Predejane.’’ Po drugoj priči, u mestu je pored Morave postojao han, tursko konačište, u kome su karavani zastajali da se odmore. U svakodnevnom govoru se iz reči predahnuti izgubio glas h, pa dolazi do kovanice preda’ni, i otuda Predejane. Konačno, u govoru seljaka iz ovih krajeva se može čuti da je neko predanuja, odnosno odmorio se, pa otuda i naziv mesta Predejane.

Na rast i razvoj Predejana kao varošice poseban uticaj, pored čuvenog Mithad-pašinog druma, uticala je i pruga Beograd - Niš - Ristovac. Ona je od Leskovca do Vranja duga 67 kilometara, a kroz Grdeličku klisuru je puštena u saobraćaj 1. septembra 1886. godine, po starom kalendaru. U to vreme, u blizini stanice, niču mehane, dve bakalnice i tri kuće. Prvi stanovnici su bili Ljubenovići i Karčići iz Bričevlja i Nedeljkovići iz Niša. Malo naselje je 1907. godine imalo 15 stanovnika, a 1914. beleži 12 domaćinstava i 50 stanovnika. Tridesetih godina minulog veka uvarošici se registruje 100 domaćinstava i 400 stanovnika, pa Predejane postaje ekonomsko središte za sela u okolini i privredni centar Grdeličke klisure dobijanjem prava 1935. godine na održavanje pijace i vašara. Predejane 1933. postala varošica, ali ima istraživača koji tvrde da se to dogodilo 1927. godine. Između dva svetska rata, Predejane je imalo veliki broj kafana i u svakoj je stajao natpis ,,Čast svakome, veresija nikome’’, ali to nije važilo za stalne goste, koji su se zaduživali ,,na crtu’’.

U Predejanu je pošta otvorena 1929. godine, a posebna zanimljivost vezana je za školu, koja je starija od same varoši, jer je kao svetovna radila u sastavu crkve, a pominje se u vojnom izveštaju 1877/78. godine kada je imala 13 đaka. Smatra se, ipak, da je osnovana 1893. godine kada je i podignuta zgrada prve škole. Nova školska zgrada je otvorena 1929. godine. Polovinom prošlog veka Predejane je imalo 210 kuća i 700 stanovnika, među kojima su, između ostalog, 83 odsto bili Srbi, 14 procenata Romi.

Do 31. decembra 1951. godine opština Predejane dobija status komune, zatim mesne zajednice u sastavu grdeličke opštine, a od 1. januara 1966. godine kao mesna zajednica pripada leskovačkoj opštini.
Kao i mnoga mesta na jugu Srbije, i Predejane je 1948. godine zahvatila velika poplava. Odneti su mnogi putevi i železnička pruga, pa je saobraćaj kroz klisuru bio u prekidu 17 dana. Tada je ,,aktuelna vlast’’ odlučila da jedan broj stanovnika Grdeličke klisure iseli u Banat i Bačku. Odlazili su iz zavičaja uz pratnju milicije, u teretnim vagonima bez reda vožnje. Za kratko vreme, od 1950. do 1951. godine iz Predejana i nekoliko okolnih mesta iseljeno je 350 domaćinstava sa oko 2.100 stanovnika.
Šesdesetih godina prošlog veka kroz Predejane je prošao autoput koji je varošicu ,,presekao’’ na dva dela. Na najlepšem mestu, u Rosulji, na nadmorskoj visini od 260 metara, sagrađen je motel kao prvi objekat takvog tipa na autpoputu od Beograda do Skoplja. Nedaleko od motela, 1. oktobra 1973. godine otvorena je moderna osnovna škola, a velika zasluga se pripisuje tadašnjem direktoru Miodragu Đorđeviću, kasnije doktoru političkih nauka i unuverzitetskom profesoru.
Od trenutka kada Predejane postaje mesna zajednica u grdeličkoj opštini, razvoj mesta je potpuno zaustavljen ocenjuje Petrović.
Danas je Predejane ,,periferna mesna zajednica u leskovačkoj opštini, bleda senka nekadašnjeg lepog i privlačnog mesta’’, a kako zaključuje Petrović, `varošica je zaboravljena i zapostavljena`. U blizu 500 kuća - koliko ih ima u varošici, mnoge su prazne i zaključane velikim katancima - prema popisu iz 2002. godine živi 1.222 stanovnika.
Predejane danas liči na staru damu koja, pritisnuta godinama i iznemogla, broji poslednje dane i čeka definitivni trenutak nestajanja.

Lično preuzimanje se odnosi na preuzimanje u Smederevskoj Palanci.

Kada je o prodaji knjiga reč, pod `organizovanim transportom` smatram preporučenu tiskovinu ili paket. To je najpovoljniji način slanja, knjiga ponekad stiže za dan, ali obično ne, poštar ne zove primaoca telefonom. (Prilikom kupovine se čekira `Pošta` ili `Organizovani transport`, koji u zavisnosti od toga kada je knjiga stavljena u prodaju ima i zastarele cene poštarine).

Post Express je dvostruko skuplji ali brže stiže.

Običnu tiskovinu ne šaljem jer nemam dokaz o slanju. Molim Vas da ako insistirate na običnoj tiskovini, knjige ne kupujete od mene.

Novi cenovnik Pošte za preporučenu tiskovinu (cene su zaokružene):

- 100g-250g - 140 dinara
- 250g-500g - 170 dinara
- 500g-1kg - 180 dinara
- 1kg-2kg - 210 dinara

Ne postoji opcija slanja preporučene tiskovine teže od 2 kg, tako da se te pošiljke šalju kao paket.

Molim kupce iz inostranstva da me pre kupovine kontaktiraju porukom kako bismo se dogovorili oko uslova uplaćivanja i slanja. Ovo je veoma bitno, između ostalog, i zbog toga što su poštarine Pošte Srbije visoke i za zemlje u okruženju jer se pošiljke šalju isključivo avionom.

Besplatna poštarina se ne odnosi na slanje u inostranstvo.

Pogledajte i ponudu na:

https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=anarh&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi

Ukoliko i tamo nešto pronađete, platićete preko istog računa i uštedeti na poštarini.


Predmet: 39686751
Petar Petrović PREDEJANE I OKOLINA

Laser, Kraljevo/ Beograd, 2007.
300 ilustrovanih strana, tvrd povez, udžbenički format.

Nedostaje treći predlist (strane 3 i 4) gde je bila posveta a inače kao nova.



Predejane, varošica u južnoj Srbiji, na pola puta od Beograda do Soluna - poznata je kao mesto prijatnog odmora za vozače drumskih krstarica, autobusa i automobila posle duge i zamorne vožnje - nalazi se u središnjem delu živopisne i nadaleko čuvene Grdeličke klisure. Petar S. Petrović, autor knjige ,,Predejane i okolina’’, koji je detinjstvo proveo u ovom mestu, pukovnik u penziji, na zanimljiv način je opisao ovu živopisnu varošicu, pa i Grdeličlku klisuru.

Grdelička klisura obuhvata deo sliva reke Južne Morave koja je duga 295,5 kilometara, ima 157 pritoka i siromašna je vodom. Klisura se pruža pravcem sever-jug, a graniči se sa istoka planinom Čemerenik - 1.638 metara nadmorske visine, sa zapada Kukavicom - 1.441 m, na severu je prostrano Leskovačko polje, koje spada u najveće kotline u našoj zemlji, a južno je Vranjska kotlina duga 30 i široka 6 kilometara. Na površini od 470 kvadratnih kilometara Grdeličke klisure nalazi se 59 sela i varošice Grdelicu i Predejane - podseća Petar S. Petrović.

Ovaj uporni istraživač ističe da je Grdelička klisura dobila ime po Grdelici, mestu na samom njenom ulazu. Dugačka je 28 kilometara i završava se kod Vladičinog Hana, a nastala je usecanjem korita reke Južne Morave u stene. Reka je spuštala svoje korito i pravila terase u obliku pragova visine od 320 do 450 metara.
Klisura je poznata po krivudavom toku Morave, njenim strmim obalama i do 700 metara i kanjonima dugim od 4 do 9 kilometara. - veli Petrović.

Selo Predejane pominje se pre više od 200 godina. Prvi stanovnici bili su doseljenici iz Božice, a mesto je imalo tri zaseoka - Limčište, Srednju Mahalu i Miljine Livade. Ima nekoliko priča o nastanku imena Predejane. Po jednoj, mesto je dobilo ime po Jani, vrednoj, pametnoj i skromnoj devojci, koja je mnogo prela. Pa tako, veli Petrović, prede Jana, a onda od milošte ,,prede Jane - Predejane.’’ Po drugoj priči, u mestu je pored Morave postojao han, tursko konačište, u kome su karavani zastajali da se odmore. U svakodnevnom govoru se iz reči predahnuti izgubio glas h, pa dolazi do kovanice preda’ni, i otuda Predejane. Konačno, u govoru seljaka iz ovih krajeva se može čuti da je neko predanuja, odnosno odmorio se, pa otuda i naziv mesta Predejane.

Na rast i razvoj Predejana kao varošice poseban uticaj, pored čuvenog Mithad-pašinog druma, uticala je i pruga Beograd - Niš - Ristovac. Ona je od Leskovca do Vranja duga 67 kilometara, a kroz Grdeličku klisuru je puštena u saobraćaj 1. septembra 1886. godine, po starom kalendaru. U to vreme, u blizini stanice, niču mehane, dve bakalnice i tri kuće. Prvi stanovnici su bili Ljubenovići i Karčići iz Bričevlja i Nedeljkovići iz Niša. Malo naselje je 1907. godine imalo 15 stanovnika, a 1914. beleži 12 domaćinstava i 50 stanovnika. Tridesetih godina minulog veka uvarošici se registruje 100 domaćinstava i 400 stanovnika, pa Predejane postaje ekonomsko središte za sela u okolini i privredni centar Grdeličke klisure dobijanjem prava 1935. godine na održavanje pijace i vašara. Predejane 1933. postala varošica, ali ima istraživača koji tvrde da se to dogodilo 1927. godine. Između dva svetska rata, Predejane je imalo veliki broj kafana i u svakoj je stajao natpis ,,Čast svakome, veresija nikome’’, ali to nije važilo za stalne goste, koji su se zaduživali ,,na crtu’’.

U Predejanu je pošta otvorena 1929. godine, a posebna zanimljivost vezana je za školu, koja je starija od same varoši, jer je kao svetovna radila u sastavu crkve, a pominje se u vojnom izveštaju 1877/78. godine kada je imala 13 đaka. Smatra se, ipak, da je osnovana 1893. godine kada je i podignuta zgrada prve škole. Nova školska zgrada je otvorena 1929. godine. Polovinom prošlog veka Predejane je imalo 210 kuća i 700 stanovnika, među kojima su, između ostalog, 83 odsto bili Srbi, 14 procenata Romi.

Do 31. decembra 1951. godine opština Predejane dobija status komune, zatim mesne zajednice u sastavu grdeličke opštine, a od 1. januara 1966. godine kao mesna zajednica pripada leskovačkoj opštini.
Kao i mnoga mesta na jugu Srbije, i Predejane je 1948. godine zahvatila velika poplava. Odneti su mnogi putevi i železnička pruga, pa je saobraćaj kroz klisuru bio u prekidu 17 dana. Tada je ,,aktuelna vlast’’ odlučila da jedan broj stanovnika Grdeličke klisure iseli u Banat i Bačku. Odlazili su iz zavičaja uz pratnju milicije, u teretnim vagonima bez reda vožnje. Za kratko vreme, od 1950. do 1951. godine iz Predejana i nekoliko okolnih mesta iseljeno je 350 domaćinstava sa oko 2.100 stanovnika.
Šesdesetih godina prošlog veka kroz Predejane je prošao autoput koji je varošicu ,,presekao’’ na dva dela. Na najlepšem mestu, u Rosulji, na nadmorskoj visini od 260 metara, sagrađen je motel kao prvi objekat takvog tipa na autpoputu od Beograda do Skoplja. Nedaleko od motela, 1. oktobra 1973. godine otvorena je moderna osnovna škola, a velika zasluga se pripisuje tadašnjem direktoru Miodragu Đorđeviću, kasnije doktoru političkih nauka i unuverzitetskom profesoru.
Od trenutka kada Predejane postaje mesna zajednica u grdeličkoj opštini, razvoj mesta je potpuno zaustavljen ocenjuje Petrović.
Danas je Predejane ,,periferna mesna zajednica u leskovačkoj opštini, bleda senka nekadašnjeg lepog i privlačnog mesta’’, a kako zaključuje Petrović, `varošica je zaboravljena i zapostavljena`. U blizu 500 kuća - koliko ih ima u varošici, mnoge su prazne i zaključane velikim katancima - prema popisu iz 2002. godine živi 1.222 stanovnika.
Predejane danas liči na staru damu koja, pritisnuta godinama i iznemogla, broji poslednje dane i čeka definitivni trenutak nestajanja.
39686751 Predejane i okolina

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.