pregleda

CRVENI KRST CRNE GORE 1875-1975.


Cena:
800 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Čurug,
Žabalj
Prodavac

gostezo (4826)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7163

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1980
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

CRVENI KRST CRNE GORE 1875-1975. *2440.
IZDAVAČ: CBOD CETINJE 1980.g Titograd 1980.
Republički odbor Crvenog Krsta Crne Gore, 1980
Istorijat Crvenog krsta Crne Gore
tvrd povez-zlatotisak, 269.strana,ćirilica,ilustrovano-cb.foto, 24,5 x 17,5 cm
Stanje : očuvana knjiga-kao nova,nema tragova korištenja
***SADRŽAJ POGLEDATI NA SLIKAMA
Veoma značajan podatak o Crvenom krstu Crne Gore predstavlja činjenica da je 1875. godine postao prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu, a 22. u svijetu. Počeci našeg Nacionalnog društva sežu od 1875. godine i zbivanja u Hercegovini, poznatijih kao nevesinjska buna. Veliki broj izbjeglica je morao da napusti svoje domove i došao je u Crnu Goru, koja je tada bila još manja i siromašnija.
Na tajnom sastanku sa hercegovačkim glavarima , održanom na Lovćenu, 26. jula 1875. godine, knjaz Nikola se dogovara o pružanju pomoći ustanicima. U avgustu iste godine, u Crnoj Gori je oformljen Odbor za pomoć stradajućim Hercegovcima, koji je imao sedam članova. Prvi predsjednik odbora bio je Ilarion Roganović. Neposredno po osnivanju, Odbor poziva strane ljekare da dodju u Crnu Goru i organizuju bolnice na Grahovu, Župi Nikšićkoj, Drobnjacima, Šavniku i Andrijevici.
Prvi zvanični podaci o prebjeglom stanovništvu sa turske teritorije objavljeni su u „Glasu Crnogorca”, 25.oktobra 1875. godine. Prema tim podacima, (dva mjeseca od početka ustanka) u Crnoj Gori bilo je 47 207 izbjeglica. Prema zvaničnim podacima, objavljenim u crnogorskom godišnjaku „Orlić” za 1875. godinu, u Crnoj Gori je bilo 10 818 porodica , koje su brojale 62 496 članova .

Ratifikacijom Ženevske konvencije o ranjenicima 17. (29.) novembra 1875. godine, Crna Gora postaje 22. član Međunarodnog pokreta Crvenog krsta. Međunarodni komitet Crvenog krsta u Ženevi, decembra 1875.godine, upućuje svoju delegaciju - misiju u Crnu Goru, daje joj uputstva kako da pomogne novoosnovanom društvu Crvenog krsta.

Neposredno po potpisivanju Ženevske konvencije, u Crnoj Gori se osniva Društvo Crvenog krsta Crne Gore, čiji je predsjednik arhimandrit Visarion Ljubiša.
Sredinom 1920. godine, Društvo crnogorskog Crvenog krsta, na sjednici održanoj na Cetinju, donijelo je odluku o prisajedinjenju Srpskom društvu Crvenog krsta, osnovanom 25. januara 1876. godine.
Na osnovu odluke Vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 29. jula 1921. godine, Srpsko društvo Crvenog krsta, na skupštini održanoj u Beogradu, preuzima funkciju Društva Crvenog krsta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Godine 1923. osnovan je podmladak Crvenog krsta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Godine 1925. na Cetinju je oraganizovana skromna svečanost povodom pedesetogodišnjice društva Crnogorskog Crvenog krsta.
Početkom aprila 1944. godine, na oslobođenoj teritoriji Crne Gore, osnovan je Inicijativni odbor za obnavljanje Crvenog krsta za Crnu Goru i Boku. Osnivačka skupština Crvenog krsta Crne Gore održana je 30. aprila 1944. godine, u selu Kutima, u Župi Nikšićkoj. Za prvog predsjednika Crvenog krsta Crne Gore izabran je dr Pavle Mijanić.
Na Cetinju je 10. juna 1975. godine, organizovana proslava stogodišnjice Crvenog krsta Jugoslavije. Proslavi je, pored delegata iz Jugoslavije, prisustvovalo i 80 delegacija nacionalnih društava Crvenog krsta, Crvenog polumjeseca, Crvenog lava i sunca, Lige, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Instituta Anri Dinan. Istog dana je na Cetinju posađen i park prijateljstva.

NEŠALJEM ZA INOSTRANSTVO....isključivo slanje pošiljka preporuka-nikako običnom poštom -NEŠALJEM POUZEĆEM-samo ako postignemo dogovor,SLANJE ISKLJUČIVO POŠTOM- Nesaljem otkupom..šaljem isključivo poštom.PTT SRBIJE..
/moguće uplate i preko post-neta. NEŠALJEM ZA INOSTRANSVO
-OBAVEZNO IME AUKCIONARA NA UPLATI.-PRVOM PORUKOM-OBAVEZNO-JASNO POTVRDITI:
KUPOVINOM PREDMETA- OBAVEZNO POTVRDITI ADRESU I PODATKE PRIMAOCA-TELEFON--1. OPCIJU SLANJA- 2. -OPCIJU PLAĆANJA-PORUKOM NA KUPINDU- NESNOSIM ODGOVORNOST AKO SE NEPOTVRDI I POŠALJEM KAKO JE U PODATCIMA ČLANA SA KUPINDA.
Troškove slanja snosi kupac koji bira i način slanja-isključivo preporukom.
NEŠALJEM POUZEĆEM. ISKLJUČIVO preporučena pošta,POSTEXPRESS,PAKET,VREDNOSNO PISMO-ZAVISNO OD VREDNOSTI ROBE -lično o trošku kupca.Plaćanje pre slanja plus troškovi dostave a delom i pakovanja-snosi kupac.za veće iznose paketa za vrednosti-vrednosna pošiljka-(OBAVEZNO OSIGURANJE..VREDNOSTI PAKETA..objedinjene pošiljke smanjuju troškove-dogovor moguć
-VREDNIJE NOVČIĆE NOVČANICE ŠALJEM VREDNOSNIM PISMOM.


Predmet: 30672301
CRVENI KRST CRNE GORE 1875-1975. *2440.
IZDAVAČ: CBOD CETINJE 1980.g Titograd 1980.
Republički odbor Crvenog Krsta Crne Gore, 1980
Istorijat Crvenog krsta Crne Gore
tvrd povez-zlatotisak, 269.strana,ćirilica,ilustrovano-cb.foto, 24,5 x 17,5 cm
Stanje : očuvana knjiga-kao nova,nema tragova korištenja
***SADRŽAJ POGLEDATI NA SLIKAMA
Veoma značajan podatak o Crvenom krstu Crne Gore predstavlja činjenica da je 1875. godine postao prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu, a 22. u svijetu. Počeci našeg Nacionalnog društva sežu od 1875. godine i zbivanja u Hercegovini, poznatijih kao nevesinjska buna. Veliki broj izbjeglica je morao da napusti svoje domove i došao je u Crnu Goru, koja je tada bila još manja i siromašnija.
Na tajnom sastanku sa hercegovačkim glavarima , održanom na Lovćenu, 26. jula 1875. godine, knjaz Nikola se dogovara o pružanju pomoći ustanicima. U avgustu iste godine, u Crnoj Gori je oformljen Odbor za pomoć stradajućim Hercegovcima, koji je imao sedam članova. Prvi predsjednik odbora bio je Ilarion Roganović. Neposredno po osnivanju, Odbor poziva strane ljekare da dodju u Crnu Goru i organizuju bolnice na Grahovu, Župi Nikšićkoj, Drobnjacima, Šavniku i Andrijevici.
Prvi zvanični podaci o prebjeglom stanovništvu sa turske teritorije objavljeni su u „Glasu Crnogorca”, 25.oktobra 1875. godine. Prema tim podacima, (dva mjeseca od početka ustanka) u Crnoj Gori bilo je 47 207 izbjeglica. Prema zvaničnim podacima, objavljenim u crnogorskom godišnjaku „Orlić” za 1875. godinu, u Crnoj Gori je bilo 10 818 porodica , koje su brojale 62 496 članova .

Ratifikacijom Ženevske konvencije o ranjenicima 17. (29.) novembra 1875. godine, Crna Gora postaje 22. član Međunarodnog pokreta Crvenog krsta. Međunarodni komitet Crvenog krsta u Ženevi, decembra 1875.godine, upućuje svoju delegaciju - misiju u Crnu Goru, daje joj uputstva kako da pomogne novoosnovanom društvu Crvenog krsta.

Neposredno po potpisivanju Ženevske konvencije, u Crnoj Gori se osniva Društvo Crvenog krsta Crne Gore, čiji je predsjednik arhimandrit Visarion Ljubiša.
Sredinom 1920. godine, Društvo crnogorskog Crvenog krsta, na sjednici održanoj na Cetinju, donijelo je odluku o prisajedinjenju Srpskom društvu Crvenog krsta, osnovanom 25. januara 1876. godine.
Na osnovu odluke Vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 29. jula 1921. godine, Srpsko društvo Crvenog krsta, na skupštini održanoj u Beogradu, preuzima funkciju Društva Crvenog krsta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Godine 1923. osnovan je podmladak Crvenog krsta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Godine 1925. na Cetinju je oraganizovana skromna svečanost povodom pedesetogodišnjice društva Crnogorskog Crvenog krsta.
Početkom aprila 1944. godine, na oslobođenoj teritoriji Crne Gore, osnovan je Inicijativni odbor za obnavljanje Crvenog krsta za Crnu Goru i Boku. Osnivačka skupština Crvenog krsta Crne Gore održana je 30. aprila 1944. godine, u selu Kutima, u Župi Nikšićkoj. Za prvog predsjednika Crvenog krsta Crne Gore izabran je dr Pavle Mijanić.
Na Cetinju je 10. juna 1975. godine, organizovana proslava stogodišnjice Crvenog krsta Jugoslavije. Proslavi je, pored delegata iz Jugoslavije, prisustvovalo i 80 delegacija nacionalnih društava Crvenog krsta, Crvenog polumjeseca, Crvenog lava i sunca, Lige, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Instituta Anri Dinan. Istog dana je na Cetinju posađen i park prijateljstva.
30672301 CRVENI KRST CRNE GORE 1875-1975.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.