Pokipelo vam je mleko, pržili ste ribu ili vam je zagoreo ručak.. Morate priznati to nisu prijatni mirisi, a nekoliko bobica kleke stavljenih na vrelu ringlu promeniće te neprijatne u veoma prijatne mirise. U slučaju da vas muče tegobe sa grčevima u nogama, problemi sa izlučivanjem mokraće, imate upalu bešike zbog velikog broja bakterija, sve to možete rešiti time što ćete popiti čaj od kleke (Juniperi fructus) ili pojesti 5-6 zrnaca . Morate imati na umu da pinen i druge komponente iz etarskih ulja nadražuju sluzokožu bubrega, te se kleka ne sme uzimati u velikim količinama i stalno, jer bi mogla da izazove neželjene posledice. U malim dozama, za kratko vreme ovaj čaj daje iznenađujuće rezultate.
Način pripreme: U hladnoj vodi
Supenu kašiku čaja preliti sa 2 dcl hladne vode, pa poklopljeno zagrevati do ključanja ostaviti da stoji 30 min. pa procediti.
Piti tri puta dnevno pre jela po 2 dcl nezaslađenog čaja.
Kleka - opis biljke:
Familija:
Cupressaceae
Narodna imena: kleka, venja.
Kleka je žbun iIi drvo do 12 m visine. Cveta od aprila do juna. Široko rasprostranjena vrsta pogotovo u brdsko-planinskim krajevima, po retkim šumama, proplancima, pašnjacima na neobrađenom zemijištu. Kleka je vrsta vrlo velike klimatske i edafske amplitude. Češće se javija na suvljim i terenima siromašnijim mineralnim materijama. Javlja se, kako u kserotermnim, bazifilnim hrastovim šumama Deliblatskog peska (jedini samonikli četinar) i Fruške gore, tako i u devastiranim šumama bukovo i bukovo-jelovog pojasa. Sem u šumskim zajednicama Vojvodine, kleka se sreće u livadskim stepskim i pašnjačkim zajednicama Deliblatske peščare. Na Fruškoj gori je rasprostranjena u većem broju biljnih asocijacija, kao i na Vršačkim planinama.
Ekološki indeksi: V-2; K-3; N-2; S-4; T-3.
U Vojvodini kleke ima mnogo samo na Deliblatskom pesku. Tu je ona jedini autohtoni četinarski grm, koji ovde ima višestruki značaj: farmakomedicinski, privredni i opšti biološki. Svi njeni delovi su lekoviti i od njih ili od njenih produkata se proizvode razni lekovi. Plod (
Juniperi fructus) i/ili etarsko ulje (
Juniperi aetheroleum) su oficinalne droge u svim našim farmakopejama. Sa područja Deliblatskog peska izvesnih godina sakupljale su se vagonske količine kvalitetnih klekinja, sa preko 3% etarskog ulja (Šljivovački et al., 1970). Glavna lekovita komponenta klekinja je etarsko ulje, koje se sastoji od bicikličnih monoterpena i seskviterpena. Glavne komponente su α-pinen (oko 50%), β— pinen, kamfen, sabinen, mircen, borneol, geraniol, terpinen-4-ol, seskviterpen kadinen i druge komponente u zavisnosti od geografskog porekla droge. Klekinje se i danas koriste kao dobar diuretik i uroantiseptik, kod hroničnih i recidivirajućih zapaljenja mokraćnih puteva. Etarsko ulje je rubefacijens i diuretik. Obe droge koriste pored farmaceutske i druge industrije (začinska, prehrambena, proizvodnja napitaka). Duža kontinuirana upotreba ovih droga dovodi do draženja bubrega, gastrointestinalnih smetnji hematurije, zbog čega je poželjan oprez pri njihovom korišćenju.
Tekst preuzet iz knjige `Lekovite biljke Vojvodine`.