Cena: |
880 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Novo |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS |
Plaćanje: | Ostalo (pre slanja)
Pouzećem |
Žanr: Biografija
Autor: Domaći
Autor:: Branka Jovičić
Žanrovi:: Autobiografije i biografije, Domaći pisci
Izdavač:: Svet knjige
Godina izdanja:: 2017.
Broj strana: 258
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Format: 14 x 20.5 cm
„Autorka Branka Jovičić živi sa porodicom danas u Kanadi, ali je rodom iz Sarajeva i pripada pokolenju čiji su roditelji bili učesnici Drugog svetskog rata. Naslov njenog dela, Fanika, odnosi se na njenu majku Hanu, rođenu 1922. u sarajevskoj sefardskoj porodici Altarac koja je imala šestoro dece. Delo B. Jovičić, koje spada u žanr dokumentarne proze, obuhvata 250 strana teksta i originalnih fotografija (iz dokumentacije autorkine porodice i prijatelja). Pripovedna konstrukcija i način pripovedanja manifestuju se u vrlo pitkom tekstu, pisanom s mnoštvom dijaloga i uverljivih iskaza dvoje pripovedača, jer se u tekstu kombinuju jedno pripovedačko „ja” Fanike Altarac i drugo Branke Jovičić, majke iz pokolenja koje je doživelo i Drugi svetski rat i potonji rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995, i njene ćerke, kod koje je svest o holokaustu posredovan, ali je iskustvo rata 1992–1995. autentično i direktno. Dakle, reč je o dva koautora, oba su žene iz sarajevskog sefardskog miljea, pripadnice dva pokolenja, čiji su muževi u oba slučaja Srbi i koje pripovedaju priču o svojim životima koji počinju u Sarajevu, ali se poslednje poglavlje odvija daleko od rodnog grada – u Kanadi.
Priča počinje 2010. u Njujorku, odakle se autorka Branka Jovičić i njena majka Fanika, starica od 87 godina, vraćaju `kući` u Toronto, sećajući se svog doma u Sarajevu. Dalja pripovest je o sećanju dve žene koje obuhvata ličnu i porodičnu istoriju, ali i priču o zajednici španskih Jevreja u Sarajevu, samom Sarajevu i širi istorijski kontekst – predratnu Kraljevinu Jugoslaviju, godine Drugog svetskog rata i holokausta, posleratnu socijalističku Jugoslaviju, rasturanje zemlje, rat u BiH i postjugoslovenski period, prebacivanje u Beograd, a odatle iseljavanje u Kanadu, gde se porodica oseća „kao da smo zakoračili u jedan drugi svijet.“ (iz recenzije dr Krinke Vidaković Petrov)