pregleda

Suma striborova


Cena:
2.000 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Palilula,
Beograd-Palilula
Prodavac

boceli92 (4)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 5

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

✰ ˚ „ Šuma Striborova “ jedna je od pripovedaka iz knjige „ Priče iz davnine “ Ivane Brlić-Mažuranić. Govori o starici, njenom sinu i snaji-zmiji . . .

★ Ivana Brlić Mažuranić ★

★ Ivana Brlić-Mažuranić ( Ogulin, 18. april 1874. — Zagreb 21. septembar 1938. ) bila je hrvatska književnica. Rodila se u poznatoj porodici Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić je bio pisac, advokat i istoričar. Deda joj je bio hrvatski ban i pesnik Ivan Mažuranić, a baba Aleksandra Mažuranić je bila sestra Dimitrija Demetra, pesnika, dramskog pisca i prevodioca. Osnovnu školu i dva razreda Djevojačke škole završila je u Zagrebu. Ostalo školovanje završila je privatno. Govorila je nekoliko jezika. Svoje prve radove pisala je na francuskom. Rodila je šestoro dece. Okružena decom, upoznavala je njihovu psihu i njihov naivni i neiskvareni svet, kojem je i posvetila skoro celo svoje književno delo. Život je završila u depresiji i izvršila je samoubistvo. Sahranjena je 1938. godine na zagrebačkom groblju Mirogoj. Ideološki je bila rojalistkinja i podržavala je vladavinu dinastije Karađorđević.[8] Dodeljen joj je Orden Svetog Save četvrtog stepena. Njeno prvo važnije delo objavljeno 1913. godine Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Anton Gustav Matoš je proglasio „klasičnom knjigom“. Najveći uspeh, međutim, postiže knjigom Priče iz davnine 1916. godine, za koju je iskoristila riznicu slovenske mitologije i narodnog verovanja a ogrnuta srpskom epskom poezijom. Pisala je -kako sama reče- da vlastitoj deci „ otvori vrata k onom bajnom, šarolikom svijetu bajke “. Priče se odlikuju neposrednošću izraza. Prevođena je na desetinu jezika od engleskog do kineskog, a nazvana je „hrvatskim Andersenom“.

✰ ˚ Bajku su ilustrovali Petar Orlić ( 1. izdanje 1916. ) i Vladimir Kirin ( 3. izdanje 1926. ), u nekim kasnijim izdanjima ilustrator je Cvijeta Job, a slika se našla na poštanskoj marci Republike Hrvatske iz 1997. godine.


Predmet: 81804849
✰ ˚ „ Šuma Striborova “ jedna je od pripovedaka iz knjige „ Priče iz davnine “ Ivane Brlić-Mažuranić. Govori o starici, njenom sinu i snaji-zmiji . . .

★ Ivana Brlić Mažuranić ★

★ Ivana Brlić-Mažuranić ( Ogulin, 18. april 1874. — Zagreb 21. septembar 1938. ) bila je hrvatska književnica. Rodila se u poznatoj porodici Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić je bio pisac, advokat i istoričar. Deda joj je bio hrvatski ban i pesnik Ivan Mažuranić, a baba Aleksandra Mažuranić je bila sestra Dimitrija Demetra, pesnika, dramskog pisca i prevodioca. Osnovnu školu i dva razreda Djevojačke škole završila je u Zagrebu. Ostalo školovanje završila je privatno. Govorila je nekoliko jezika. Svoje prve radove pisala je na francuskom. Rodila je šestoro dece. Okružena decom, upoznavala je njihovu psihu i njihov naivni i neiskvareni svet, kojem je i posvetila skoro celo svoje književno delo. Život je završila u depresiji i izvršila je samoubistvo. Sahranjena je 1938. godine na zagrebačkom groblju Mirogoj. Ideološki je bila rojalistkinja i podržavala je vladavinu dinastije Karađorđević.[8] Dodeljen joj je Orden Svetog Save četvrtog stepena. Njeno prvo važnije delo objavljeno 1913. godine Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Anton Gustav Matoš je proglasio „klasičnom knjigom“. Najveći uspeh, međutim, postiže knjigom Priče iz davnine 1916. godine, za koju je iskoristila riznicu slovenske mitologije i narodnog verovanja a ogrnuta srpskom epskom poezijom. Pisala je -kako sama reče- da vlastitoj deci „ otvori vrata k onom bajnom, šarolikom svijetu bajke “. Priče se odlikuju neposrednošću izraza. Prevođena je na desetinu jezika od engleskog do kineskog, a nazvana je „hrvatskim Andersenom“.

✰ ˚ Bajku su ilustrovali Petar Orlić ( 1. izdanje 1916. ) i Vladimir Kirin ( 3. izdanje 1926. ), u nekim kasnijim izdanjima ilustrator je Cvijeta Job, a slika se našla na poštanskoj marci Republike Hrvatske iz 1997. godine.
81804849 Suma striborova

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.