Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: St
Godina izdanja: St
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Omoti malo osteceni, same knjige u dobrom i urednom stanju!
Milutin Garašanin (Beograd, 11. septembar 1920 — Beograd, 4. april 2002) bio je srpski arheolog i akademik.[1]
Biografija
Rođen je u Beogradu u porodici Garašanin. Diplomirao je 1946. na Filozofskom fakultetu, na grupi za Klasičnu filologiju sa arheologijom.[2] Doktorirao je 1950. godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, disertacijom „Hronologija vinčanske grupe“.[3] Kratko vreme, 1945—1946. godine, radio je u Muzeju grada Beograda, gde je obavljao dužnost upravnika, a zatim do 1950. godine radio je kao arheolog-praistoričar u Narodnom muzeju u Beogradu. Postao je naučni saradnik Arheološkog instituta SANU 1950. godine. Za vanrednog profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu izabran je 1957, a za redovnog 1963. godine.
Za dopisnog člana SANU izabran je 5. decembra 1963, a za redovnog 22. aprila 1976. godine. Od 15. decembra 1977. do 19. novembra 1981. bio je generalni sekretar SANU.[4]
Njegova supruga Draga Garašanin takođe je bila arheolog.
Bio je redovni član Nemačkog i Austrijskog arheološkog instituta, član Instituta za praistoriju Italije, potpredsednik Međunarodne unije za proučavanje jugoistočne Evrope pri UNESKO-u.
Njegova naučna aktivnost obuhvatala je sve periode praistorije Jugoistočne Evrope i antičku arheologiju. Intenzivno je radio u Srbiji i Makedoniji.