Cena: |
Želi ovaj predmet: | 9 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Unutra lepo očuvano
Korice kao na slici
A. Benac
STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU U SEVEROZAPADNOM BALKANU
Alojz Benac
: studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom balkanu
1964
veselin masleša
tvrd povez
ilustracije, karte. ..
Alojz Benac
Rođenje 20. novembra 1914.
Plehan, Derventa, Bosna
Smrt 6. marta 1892.
Sarajevo, BiH
Prebivalište Sarajevo
Državljanstvo SFRJ
Etnicitet Hrvat
Polje Arheologija, Praistorija
Institucija Zemaljski muzej Bosne i Hercehovine
Filozofski fakultet, Sarajevo
Alma mater Univerza v Ljubljani
Religija ?
Alojz Benac (Plehan, Derventa, 20. novembra 1914. - Sarajevo, 6. marta 1992.), bosanskohercegovački arheolog i istoričar
Edukacija i karijera Uredi
Klasičnu filologiju i arheologiju, Benac je diplomirao u Beogradu (1937.), a doktorirao je u Ljubljani (1951.) disertacijom Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske Kulture . Profesionalnu karijeru ostvario je u Zemaljskom muzeju BiH, Sarajevo, od 1947.-1967., gdje je bio i direktor u periodu 1957.-1967. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i istorije starog vijeka (1968.-1978.). Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH-a. [1]
Benac je bio redovni član ANUBiH (od 1967.), dopisni član JAZU/HAZU, SANU, SAZU, kao i član niza međunarodnih znanstvenih institucija. ]].[2]
Naučni doprinos Uredi
Naučni doprinos akasdemika Benca zasnovan je na istraživanjima praistorijskog doba, osobito zapadnog Balkana. Realizirao je niz temeljnih arheoloških projekata u BiH, na lokalitetima:
Arnautovići (Visoko),
Crvena Stijena (Bileća),
Gradić u Matićima,
Gradina Mujevine u Alihodžama (Travnik),
Hrustovača u Hrustovu (Sanski Most),
Lisičići (Konjic), [3]
Nebo u Brajkovićima (Travnik),
Obre I. i II. (Konjic),
Pivnica (Odžak),
Zecovi (Prijedor),
Zelena pećina u Blagaju (Mostar) i dr.
U centru pažnje njegovih istraživanja bile su gradine, tumule, praistorijska hronologija, etnogeneza i ilirska kultura[4] [5] i stećci. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima.[6] i arheološke karte Bosne i Hercegovine.
Benac je autor sintetske edicije `Praistorija jugoslavenskih zemalja`, koja je publicirana u pet tomova, 1979.-86.
Autor je niza sintetsko-komparativnih djela i rasprava u periodici kao i više knjiga:
Prehistorijsko naselje
Nebo i problem butmirske kulture (1952.)
Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1964.) ).[7][8]
Utvrđena ilirska naselja (1985.) [9]
Praistorijski tumuli na Kupreškom polju (1986.) i dr.
Prilozi za proučavanje neolita u sjevernoj Bosni,
Preiliri, Protoiliri i Prailiri. Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba
Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne
Kameni kalupi sa Pivnice,
La Méditerranée et les balkans du Nord-ouest à l´époque préhistorique (énéolithique et l´âdu bronze)
Prediliri, Protoiliri, Prailiri, neki novi aspekti,
Neki aspekti istraivanja tumula u našoj zemlji,
Zbornik radova prikazanih na naunom skupu «Sahranjivanje kod Ilira». Zlatibor 10-12 maj. 1976,
Some problems of the Western Balkans: The beginning of Indo-europeanizations in the Coastal zone of Yugoslavia and Albania
Kult mrtvih na ilirskom području u praistorijsko doba
Utvrđena ilirska naselja
Osvrt na: Aleksandar Stipčević, Iliri – povijest, život, kultura[10]
Osvrt na: Milutin Garašanin, Praistorija na tlu Srbije[11]
O etničkim zajednicama starijeg željeznog doba u Jugoslaviji
Iliri u Apuliji
Neolitske kulture u Jugoslaviji na ilirskom i susjednim područijima
Crvena Stijena-Glasinac I-Bronzano doba
Literatura o Alojzu Bencu Uredi
Alojz Benac, Godišnjak SANU, 82(1976) str. 181–186.
Alojz Benac, Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 263–269.
Ljeposava Vekić-Čović: Bibliografija radova Alojza Benca (1948–1975). Ibid., str. 15–23.
Istorija balkana severni balkan arheologija praistorija bakarno doba kameno