pregleda

Praistorija Vojvodine - Brukner, Jovanović, Tasić


Cena:
4.990 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5959)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10876

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K20 / Db
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Novi Sad : Institut za izučavanje istorije Vojvodine : Savez arheoloških društava Jugoslavije 1974 561 strana + XI listova s tablama : ilustrovano


Bogdan Brukner (Zagreb, 13. maj 1931 — Sremska Kamenica, 8. januar 2006) bio je arheolog, akademik i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

U Beogradu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Takođe u Beogradu, na Filozofskom fakultetu, 1954. godine diplomirao je arheologiju. Doktorsku disertaciju „Neolit u Vojvodini“, odbranio je na ovom fakultetu 1965. godine. Kao kustos u Vojvođanskom muzeju u Novom Sadu, bio je zaposlen osam godina (od 1960 do 1968). Za naučnog saradnika na Institutu za izučavanje istorije Vojvodine, izabran je 1968. godine, a te godine počeo je i da predaje arheologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu kao docent. Godine 1972. je izabran za višeg naučnog saradnika Istorijskog instituta. Kao vanredni profesor počeo je da predaje 1973. godine , a kao redovni 1984. godine. Tokom 1971. i 1972. godine je kao stipendista Humbeltove fondacije boravio u SR Nemačkoj, na kome je radio na temi „Panonija i srednja Evropa u neolitu“. U publikaciji „Die illustrierte Weltgeschichte der Archäologie” u Minhenu (1979), objavljen je deo ovih is-traživanja.

U Berkliju u SAD, na odseku za antropologiju, održao je nekoliko predavanja o problematici neolita i eneolita između decembra 1979. i februara 1980. godine. Predavanja je takođe držao i na Institutu za praistoriju i ranu istoriju na “Slobodnom univerzitetu” u Zapadnom Berlinu, u zimskom semestru 1981/90. Između 1970. i 1991. držao je predavanja u Njujorku, Los Anđelesu, i u većim evropskim centrima: Kelnu, Krakovu, Minhenu, Bazelu, Cirihu, Bernu itd. Pored ovih predavanja, učestvovao je i na kongresima, simpozijumima i “okruglim stolovima” u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Ggruziji, Rumuniji, Mađarskoj, SAD, Francuskoj, Italiji, Ne-mačkoj, Holandiji i Švajcarskoj. 22. novembra 1984. godine, izabran je za dopisnog, a 12. decembra 1991. za redovnog člana VANU. Funkciju predsednika izdavačkog saveta VANU, obavljao je od 1983. do 1988. godine. Za redovnog člana SANU, primljen je 29. maja 1991. godine. Bio je aktivan učesnik u radu stručnih arheoloških istraživanja u Jugoslaviji i inostranstvu. Bio je i član Pripremnog komiteta za formiranje Arheološkog društva Evrope (ASE).

Kao naučnik, bavio se istraživanjima u oblasti praistorijske arheologije, sa naznakom na zemljo-radničke i stočarske zajednice panonskog i balkanskog prostora. Rani i pozni neolit balkanskog i srednjevropskog basena je oblast čijim se istraživanjima najviše bavio.

U okviru saradnje Mađarske akademije nauka i Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, bio je rukovodilac jugoslovenskog dela teme „Rane zemljoradničko-stočarske zajednice u Panoniji“. U jugoslovensko-američkom arheološkom projektu istraživanja kod sela Opovo, takođe je bio rukovodilac u jugoslovenskom delu. Sa N. Tasićem i B. Jovanovićem, dobitnik je Oktobarske nagrade Novog Sada za knjigu „Prais-torija Vojvodine“ (1974).

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 67265273
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Novi Sad : Institut za izučavanje istorije Vojvodine : Savez arheoloških društava Jugoslavije 1974 561 strana + XI listova s tablama : ilustrovano


Bogdan Brukner (Zagreb, 13. maj 1931 — Sremska Kamenica, 8. januar 2006) bio je arheolog, akademik i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

U Beogradu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Takođe u Beogradu, na Filozofskom fakultetu, 1954. godine diplomirao je arheologiju. Doktorsku disertaciju „Neolit u Vojvodini“, odbranio je na ovom fakultetu 1965. godine. Kao kustos u Vojvođanskom muzeju u Novom Sadu, bio je zaposlen osam godina (od 1960 do 1968). Za naučnog saradnika na Institutu za izučavanje istorije Vojvodine, izabran je 1968. godine, a te godine počeo je i da predaje arheologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu kao docent. Godine 1972. je izabran za višeg naučnog saradnika Istorijskog instituta. Kao vanredni profesor počeo je da predaje 1973. godine , a kao redovni 1984. godine. Tokom 1971. i 1972. godine je kao stipendista Humbeltove fondacije boravio u SR Nemačkoj, na kome je radio na temi „Panonija i srednja Evropa u neolitu“. U publikaciji „Die illustrierte Weltgeschichte der Archäologie” u Minhenu (1979), objavljen je deo ovih is-traživanja.

U Berkliju u SAD, na odseku za antropologiju, održao je nekoliko predavanja o problematici neolita i eneolita između decembra 1979. i februara 1980. godine. Predavanja je takođe držao i na Institutu za praistoriju i ranu istoriju na “Slobodnom univerzitetu” u Zapadnom Berlinu, u zimskom semestru 1981/90. Između 1970. i 1991. držao je predavanja u Njujorku, Los Anđelesu, i u većim evropskim centrima: Kelnu, Krakovu, Minhenu, Bazelu, Cirihu, Bernu itd. Pored ovih predavanja, učestvovao je i na kongresima, simpozijumima i “okruglim stolovima” u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Ggruziji, Rumuniji, Mađarskoj, SAD, Francuskoj, Italiji, Ne-mačkoj, Holandiji i Švajcarskoj. 22. novembra 1984. godine, izabran je za dopisnog, a 12. decembra 1991. za redovnog člana VANU. Funkciju predsednika izdavačkog saveta VANU, obavljao je od 1983. do 1988. godine. Za redovnog člana SANU, primljen je 29. maja 1991. godine. Bio je aktivan učesnik u radu stručnih arheoloških istraživanja u Jugoslaviji i inostranstvu. Bio je i član Pripremnog komiteta za formiranje Arheološkog društva Evrope (ASE).

Kao naučnik, bavio se istraživanjima u oblasti praistorijske arheologije, sa naznakom na zemljo-radničke i stočarske zajednice panonskog i balkanskog prostora. Rani i pozni neolit balkanskog i srednjevropskog basena je oblast čijim se istraživanjima najviše bavio.

U okviru saradnje Mađarske akademije nauka i Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, bio je rukovodilac jugoslovenskog dela teme „Rane zemljoradničko-stočarske zajednice u Panoniji“. U jugoslovensko-američkom arheološkom projektu istraživanja kod sela Opovo, takođe je bio rukovodilac u jugoslovenskom delu. Sa N. Tasićem i B. Jovanovićem, dobitnik je Oktobarske nagrade Novog Sada za knjigu „Prais-torija Vojvodine“ (1974).
67265273 Praistorija Vojvodine - Brukner, Jovanović, Tasić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.