| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Smederevska Palanka, Smederevska Palanka |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Pobede i porazi hrišćanske vojske u Srbiji 285
Seoba Srba pod patrijarhom Arsenijem III 292
Privilegije doseljenih Srba 299
Srpski doseljenici u borbi protiv Turaka 307
Nevolje Srba u Ugarskoj posle doseljenja 312
Nove žrtve i nove nepravde 318
Karlovački mir 26. januara 1699. 328
Srbi u Ugarskoj posle sklopljenog mira 307
Uređenje potisko-pomornške granice 342
Napomene 347
Imenik ličnosti 524
Aleksa Ivić (Buđanovci, 23. decembar 1881 – Beograd, 23. novembar 1948) bio je srpski istoričar i univerzitetski profesor.
Istoriju i slavistiku studirao u Beču kod poznatih stručnjaka Vatroslava Jagića i Konstantina Jirečeka. Doktorirao 1905. godine. Po završetku studija ostao je u Beču pet godina.
Godine 1910. izabran je za zastupnika (poslanika) u Hrvatskom saboru, te iste godine odlazi u Zagreb. Od 1912. godine radi u Zemaljskom arhivu u Zagrebu.
Posle Prvog svetskog rata predaje jugoslovensku diplomatsku i političku istoriju na Pravnom fakultetu u Subotici, koji je u to vreme bio ispostava Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu..
Bio je predan arhivski istraživač i istoričar Srba u Habzburškoj monarhiji. Izdao je dosta građe vezane za Srbe iz bečkih arhiva. Najznačajnije mu je delo Istorija Srba u Vojvodini, objavljeno 1929. godine.
Njegov sin je lingvista Pavle Ivić.
Odabrana dela
Naslovna strana prvog dela zbirke istorijskih izvora Spomenici Srba u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji tokom XVI i XVII stoleća (1910)
Napisao je nekoliko stotina članaka i beležaka na temu nacionalne istorije u brojnim listovima.
Ivić, Aleksa (1905). „Kad je i od koga je Stjepan Vukčić dobio titulu ’Herceg od sv. Save’?”. Letopis Matice srpske. 230 (2): 80–94.
Ivić, Aleksa (1907). „Dolazak uskoka u Žumberak”. Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga Zemaljskoga arkiva. 9: 115–147.
Ivić, Aleksa (1909). Seoba Srba u Hrvatsku i Slavoniju: Prilog ispitivanju srpske prošlosti tokom 16. i 17. veka. Sremski Karlovci: Srpska manastirska štamparija.
Ivić, Aleksa (1910). Spomenici Srba u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji tokom XVI i XVII stoleća. Novi Sad: Matica srpska.
Ivić, Aleksa (1910). Stari srpski pečati i grbovi: Prilog srpskoj sfragistici i heraldici. Novi Sad: Matica srpska.
Ivić, Aleksa (1914). Istorija Srba u Ugarskoj od pada Smedereva do seobe pod Čarnojevićem (1459-1690). Zagreb: Privrednikova knjižara i štamparija.
Ivić, Aleksa (1916). „Prilozi za povijest Hrvatske i Slavonije u XVI. i XVII. vijeku”. Starine JAZU. 35: 295–374.
Ivić, Aleksa (1916). „Iz istorije crkve hrvatsko-slavonskih Srba tokom XVII. veka”. Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga Zemaljskog arkiva. 18: 88–167.
Ivić, Aleksa (1917). „Austrija prema ustanku Srba pod Milošem Obrenovićem (Od marta do decembra 1815. godine)”. Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga Zemaljskog arkiva. 19: 137–160.
Ivić, Aleksa (1918). „O prvoj srpskoj seobi u Žumberak (1530-1535)”. Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga Zemaljskog arkiva. 20: 245–279.
Ivić, Aleksa (1919). Rodoslovne tablice srpskih dinastija i vlastele (1. izd.). Zagreb: Zemaljska tiskara.
Ivić, Aleksa (1923) [1919]. Rodoslovne tablice srpskih dinastija i vlastele (2. dop. izd.). Beograd: Cvijanović.
Ivić, Aleksa (1928) [1919]. Rodoslovne tablice srpskih dinastija i vlastele (3. dop. izd.). Novi Sad: Matica srpska.
Ivić, Aleksa (1922). O srpskom i hrvatskom imenu. Beograd: Cvijanović.
Ivić, Aleksa (1922). „Doseljavanje Srba u Slavoniju tokom XVI stoleća”. Glasnik Geografskog društva. 7–8: 90–112.
Ivić, Aleksa (1922). „Građa za srpsku istorijsku geografiju”. Glasnik Geografskog društva. 7–8: 197–207.
Ivić, Aleksa (1922). „Građa za istorijsku geografiju srpske crkve”. Glasnik Geografskog društva. 7–8: 207–218.
Ivić, Aleksa (1923). „Iz prošlosti Srba Žumberčana”. Spomenik SKA. 58: 1–103.
Ivić, Aleksa (1923). „Migracije Srba u Hrvatsku tokom 16., 17. i 18. stoleća”. Srpski etnografski zbornik. 28: 1–158.
Ivić, Aleksa (1923). „Marčanska episkopija od Simeona Vretanje do Gavrila Predojevića (1609-1642)”. Brastvo. 17: 156–165.
Ivić, Aleksa (1924). „Marčanska episkopija od Gavrila Predojevića do Gavrila Mijakića (1642-1660)”. Brastvo. 18: 86–100.
Ivić, Aleksa (1925). „Marčanska episkopija od 1662 do 1670”. Brastvo. 19: 196–216.
Ivić, Aleksa (1926). „Marčanska episkopija: Tragedija episkopa Mijakića i njegovih kaluđera”. Brastvo. 20: 68–82.
Ivić, Aleksa (1926). „Migracije Srba u Slavoniju tokom 16., 17. i 18. stoleća”. Srpski etnografski zbornik. 36: 1–228.
Ivić, Aleksa (1926). Iz doba Karađorđa i sina mu kneza Aleksandra. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona.
Ivić, Aleksa (1929). Istorija Srba u Vojvodini od najstarijih vremena do osnivanja potisko-pomoriške granice (1703). Novi Sad: Matica srpska.
Knjiga je odlicno ocuvana,listovi na vrhu su spojeni,mene mrzi da ih seckam,zbog toga spustena cens