| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Palilula, Beograd-Palilula |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Ruski
Autor: Strani
Учебник русской истории II Сухотин, Л.М. sa posvetom
Udžbenik Ruske Istorije II Suhotin
Beograd 1927g./ 142 strane
Knjiga sa posvetom autora,akademiku Jovanu Radonicu
mek povez ,solidno ocuvana
Lav Mihajlovič Suhotin (rus. Лев Михайлович Сухотин, 1879–1948) bio je istaknuti ruski istoričar, genealog i prosvetni radnik, koji je nakon Oktobarske revolucije živeo i radio u emigraciji u Kraljevini SHS (Jugoslaviji)
: Poticao je iz ugledne plemićke porodice iz Tulske gubernije. Studirao je na Istorijsko-filološkom fakultetu Moskovskog univerziteta, gde mu je profesor bio čuveni ruski istoričar Vasilij Ključevski. Pre revolucije radio je kao privat-docent na katedri za rusku istoriju i bio aktivno uključen u naučna društva u Moskvi
Porodica Suhotin bila je blisko povezana sa velikim piscem. Lavov otac, Mihail Suhotin, oženio se Tolstojevom najstarijom ćerkom Tatjanom. Mladi Lav Suhotin je stoga bio čest gost u Jasnoj Poljani i pomagao je Tolstoju tokom akcija pružanja pomoći gladnom stanovništvu
Nakon dolaska u Srbiju sa talasom beloemigranata, postao je jedna od ključnih figura u obrazovanju ruske dece u egzilu. Dugi niz godina radio je kao direktor Ruske ženske gimnazije u Beogradu
Kako bi ruska deca u emigraciji očuvala svest o svojoj otadžbini, kulturi i jeziku, Suhotin je napisao seriju školskih udžbenika. Njegov najpoznatiji „Udžbenik ruske istorije” objavljen je u Beogradu 1926. godine na ruskom jeziku i bio je zvanično nastavno sredstvo u emigrantskim školama
Nakon Drugog svetskog rata napustio je Jugoslaviju i prešao u Belgiju, gde je preminuo 1948. godine u Briselu
vr461