Tematika: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ISBN: Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


Golik Julije: Nauk o uzgoju s osobitim obzirom na psihologiju

Retko !!!

GOLIK, Julije, pedagog, klasični filolog (Fužine, 7. IV. 1866 — Zagreb, 1. XII. 1924). Gimnaziju završio u Rijeci 1886, studij pri Mudroslovnome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta 1890, gdje je 1894. doktorirao tezom o Vergilijevoj Eneidi. Pedagoškim radom započeo je u zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji kao namjesni učitelj. God. 1892. imenovan je pravim učiteljem, a 1895. dobiva profesorski naslov i pridijeljen je Ženskomu liceju u Zagrebu. God. 1899. habilitirao se za privatnoga docenta za povijest rimskoga pjesništva od najstarijih vremena do smrti cara Augusta. God. 1905. preuzeo je nakon Šrepelove smrti suplenturu katedre latinskoga jezika; 1907. postao je izvanrednim, a 1909. redovitim profesorom latinskoga jezika i književnosti. — Bio je vrstan učitelj i pedagog, a rad je temeljio na poznavanju pedagogijske teorije, koju je provjeravao u nastavi. Živo je pratio suvremenu stručnu literaturu i iz broja u broj Nastavnoga vjesnika pisao prikaze i ocjene: o Dettweilerovoj didaktici i obuci latinskoga jezika, o Nägelsbachovim načelima pedagogike u prijevodu I. B. Zocha, o Ganzmannovoj metodici za učenje jezika, Jerusalemovoj psihologiji i dr. Za polaznice Ženskoga liceja, gdje je predavao pedagogiju, sastavio je po Leutzu Nauku o uzgoju s osobitim obzirom na psihologiju (1895). Pisao je o obrazovanju srednjoškolskih učitelja, eksperimentalnoj didaktici, koncentraciji obuke, mladeži u vrijeme puberteta, o srednjim školama u Europi i reformama europskih srednjoškolskih učilišta, o seksualnom uzgoju, o socijalnoj zadaći viših škola, o ulozi majke u narodnom uzgoju i dr. Preveo je Veliku didaktiku J. A. Komenskoga (1900), a u Pedagogijskoj enciklopediji (Zagreb 1895–96) napisao članke filozofija, fiziognomija, frenologija, koedukacija, licej. God. 1894. u anketi o preustroju gimnazija predlagao je da realka traje devet godina (po uzoru na Švedsku). Pedagoško-didaktično znanje i iskustvo vrlo je uspješno primijenio u izradbi udžbenika iz latinskoga jezika. S M. Žepićem sastavio je 1895. Latinsku vježbenicu za prvi gimnazijski razred, a 1901. preradio šesto izd. Latinske gramatike za srednje škole I. Pavca. God. 1910. samostalno objavljuje Latinsku gramatiku, koja je doživjela više izdanja. Iz latinske filologije napisao je rasprave o Vergilijevoj Eneidi, o starima i mladima u rimskoj književnosti, o Horacijevoj metrici, o djelima J. Betondića, o Plinijevu pisanju o kršćanima, o Ovidiju, o postanju i tvorbi latinskoga imperfekta i dr. Osim u Nastavnome vjesniku, kojemu je stalnim suradnikom od 1894, objavljivao je u Pobratimu (1891–96), Hrvatskome učitelju (1893–94), Narodnim novinama (1893, 1896, 1899–1900), Školskome vjesniku (1894, 1897, 1901, 1903, 1905), Katoličkome listu (1909), Hrvatskome pravu (1911), periodiku Za vjeru i dom (1911), Mjesečniku Pravničkoga društva u Zagrebu (1914). Izdao je s komentarima nekoliko školskih klasika: Cezara (Commentarii de bello Gallico, 1901), Plinijeve izabrane listove (1909), Ciceronove izabrane retoričke i filozofske spise (1909), izbor iz Kornelija Nepota (1910) i Horacijeve pjesme (1910). Neka su njegova stajališta bila pobijana, pa je često ulazio u polemike (sa S. Bosancem o uzgojnosti obuke u srednjim školama, s M. Hormanom o seksualnom uzgoju, s P. Valjavcem o metodičkome naputku za porabu nove latinske vježbenice); 1905. Đ. Körbler optužio ga je za plagijat u raspravi o starima i mladima u rimskoj književnosti, što je prihvatio i V. Jagić (Pokret, 1905, 24, 26). God. 1904. izabran je za prvoga predsjednika Hrvatskoga profesorskog društva. Bio je prvi rektor Više pedagoške škole u Zagrebu od njezina osnutka 1919. do 1923.

DJELA: Latinska vježbenica (suautor M. Žepić). Zagreb 1895. — Nauk o uzgoju s osobitim obzirom na psihologiju. Zagreb 1895. — O jeziku u pravnika Julija Paula. Zagreb 1906. — Latinska gramatika. Zagreb 1910 (6 izd. do 1933).