pregleda

Pod slobodnim suncem - Fran Finžgar, 1931. god


Cena:
1.790 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7324)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13700

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Književnost
ISBN: Ms
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Fran Saleški Finžgar (Doslavče, 9. veljače 1871. – Ljubljana, 2. lipnja 1962.), slovenski književnik i prevoditelj.

Rođen je u gorenjskom selu Doslovčah, pod Stolom na Gorenjskem. Ocu je pomagao kao krojač. U Breznici je išao u jednorazrednicu. Ondje je privukao učiteljevu i župnikovu pozornost. Nagovorili su njegova oca da ga pošalje u Radovljici u 3. razred osnovne škole. Ondje je naučio njemački. Bio je odlični učenik. Nakon završetka osnovne škole, od 1882. do 1891. pohađao je gimnaziju u Ljubljani.Zbog podsmjehivanja od strane drugih učenika preživljavao je unutarnju krizu. Krize su mu se nekoliko puta ponovile u životu. Prvi je razred morao ponavljati. Početne tegobe je ipak svladao i ljeta 1894. maturirao je s odličnim uspjehom. Školovanje je nastavio u ljubljanskom bogoslovnom sjemeništu. Zaredio se 1894. godine.

Kao katolički svećenik služio je po mnogim mjestima, u Bohinju, na Jesenicama, u Kočevju, u Idriji, Sori, Želimljah i drugdje. Godine 1918. otišao je na svoje zadnje službeno mesto u Trnovo u Ljubljani. Ondje je umirovljen 1936. godine. Još je aktivno radio kao duhovnik i spisatelj. 1944. slavio je zlatnu misu. Preživio je bombardiranje koje je znatno oštetilo njegovu kuću. Do smrti je živio u Ljubljani, u kući na Koleziji, koju je projektirao arhitekt Jože Plečnik (kod potoka Gradaščice). Ulica u kojoj je bio Finžgarov dom, danas se zove Finžgarjeva ulica. Rodna kuća uređena je u muzej. Više godina uređivao je Finžgar katoličko književno glasilo Dom in svet i časopis Mladika. Počeo je kao pjesnik sentimentalno-folklorističkih stihova. Idilično je prikazivao patrijarhalno gorenjsko selo i radnički proletarijat. Bio je među prvim članovima Slovenske akademije znanosti in umetnosti.

U slovenskoj književnosti poznant je prije svega zbog svojih pripovijedaka o seoskom životu. Djela je napisao za mlađu i stariju populaciju. Napisao je putopise, dramske prizore, novele, epove, pripovijetke, socijalne i povijesne romane, crtice, alegorije i dr.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 80962637
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Fran Saleški Finžgar (Doslavče, 9. veljače 1871. – Ljubljana, 2. lipnja 1962.), slovenski književnik i prevoditelj.

Rođen je u gorenjskom selu Doslovčah, pod Stolom na Gorenjskem. Ocu je pomagao kao krojač. U Breznici je išao u jednorazrednicu. Ondje je privukao učiteljevu i župnikovu pozornost. Nagovorili su njegova oca da ga pošalje u Radovljici u 3. razred osnovne škole. Ondje je naučio njemački. Bio je odlični učenik. Nakon završetka osnovne škole, od 1882. do 1891. pohađao je gimnaziju u Ljubljani.Zbog podsmjehivanja od strane drugih učenika preživljavao je unutarnju krizu. Krize su mu se nekoliko puta ponovile u životu. Prvi je razred morao ponavljati. Početne tegobe je ipak svladao i ljeta 1894. maturirao je s odličnim uspjehom. Školovanje je nastavio u ljubljanskom bogoslovnom sjemeništu. Zaredio se 1894. godine.

Kao katolički svećenik služio je po mnogim mjestima, u Bohinju, na Jesenicama, u Kočevju, u Idriji, Sori, Želimljah i drugdje. Godine 1918. otišao je na svoje zadnje službeno mesto u Trnovo u Ljubljani. Ondje je umirovljen 1936. godine. Još je aktivno radio kao duhovnik i spisatelj. 1944. slavio je zlatnu misu. Preživio je bombardiranje koje je znatno oštetilo njegovu kuću. Do smrti je živio u Ljubljani, u kući na Koleziji, koju je projektirao arhitekt Jože Plečnik (kod potoka Gradaščice). Ulica u kojoj je bio Finžgarov dom, danas se zove Finžgarjeva ulica. Rodna kuća uređena je u muzej. Više godina uređivao je Finžgar katoličko književno glasilo Dom in svet i časopis Mladika. Počeo je kao pjesnik sentimentalno-folklorističkih stihova. Idilično je prikazivao patrijarhalno gorenjsko selo i radnički proletarijat. Bio je među prvim članovima Slovenske akademije znanosti in umetnosti.

U slovenskoj književnosti poznant je prije svega zbog svojih pripovijedaka o seoskom životu. Djela je napisao za mlađu i stariju populaciju. Napisao je putopise, dramske prizore, novele, epove, pripovijetke, socijalne i povijesne romane, crtice, alegorije i dr.
80962637 Pod slobodnim suncem - Fran Finžgar, 1931. god

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.