Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Prvo izdanje knjige „Stari Zagreb“ iz 1941. godine.
Istorija grada Zagreba na 289 stranica teksta sa crtežima i bakropisima Vladimira Kirina, Joze Kljakovića, Branka Šenoe, Mencija Klementa Crnčića.
U prilogu se nalazi 156 stranica fotografija staroga Zagreba.
Nacrt za korice izrađen je prema starim vratima kuće u Vlaškoj ulici broj 5.
Veoma dobro očuvano.
Autor - osoba Szabo, Gjuro, 1875-1943 = Sabo, Đuro, 1875-1943
Naslov Stari Zagreb / Gjuro Szabo
Vrsta građe knjiga
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik hrvatski
Godina [cop. 1941]
Izdavanje i proizvodnja [Zagreb] : Vasić i Horvat, [cop. 1941]
Fizički opis 288 str., 156 str. s tablama, [21] list s tablama (delimično u bojama), [6] presavijenih listova : ilustr. ; 24 cm
(Pl.)
Napomene Registar.
Predmetne odrednice Zagreb – Istorija
U ovoj knjizi autor je želio dati prikaz razvoja i života grada od najstarijih vremena do kraja Prvog svjetskog rata pri čemu se osvrtao na kulturne, prosvjetne, ekonomske, socijalne, političke prilike i uvjete u kojima je grad živio i razvijao se kroz stoljeća, na razvoj njegove uprave i odnose građanskih i crkvenih vlasti, na komunalne i urbanističke probleme, društveni život, izgradnju i prostorno širenje grada... (iz predgovora Franje Buntaka)
Gjuro Szabo (Novska, 3. veljače 1875 – Zagreb, 2. svibnja 1943), hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog.
Gjuro Szabo rođen je u Novskoj, u obitelji krajiškog kapetana, kasnije kotarskog predstojnika. Osnovno školovanje i Klasičnu gimnaziju (maturirao 1892. godine) završio je u Zagrebu, a u Beču je studirao povijest i germanistiku. Službovao je kao učitelj u Senju, Osijeku, Bjelovaru i Zagrebu. Na poticaj i preporuku Tadije Smičiklasa posjećuje Budimpeštu, Prag, Beč i Nürnberg kako bi se usavršio u području konzervacije i restauracije povijesnih i umjetničkih spomenika. Bio je profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1907. do 1910. te od 1912. do 1920. godine. Od 1911. do 1943. bio je tajnik Zemaljskog povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji, od 1919. do 1926. ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, a od 1928. do 1943. ravnatelj Muzeja grada Zagreba. 1936. postaje dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 200 radova s područja nacionalne povijesti, povijesti umjetnosti, konzervatorstva, muzeologije i toponomastike.
Pokopan je na Mirogoju u istoj grobnici s istoimenim šahistom Gjurom Szabom, profesoricom Marinkom Majerski i jednim od najcitiranijih hrvatskih kemičara prof. dr. Zdenkom Majerskim.
Djela
Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1920.
Prilozi za građevnu povijest zagrebačke katedrale, Zagreb 1929.
Iz starih dana Zagreba, svezak 1 1929, svezak 2 1930, svezak 3 1933.
Umjetnost u našim ladanjskim crkvama, Zagreb 1930.
Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb 1939.
Stari Zagreb, Zagreb 1941.
MG P17 (Č)