ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Retko u ponudi. Spolja kao na fotografijama, unutra dobro očuvano.
Prvo izdanje iz 1919. godine.

Autor - osoba Kurtagić, Fadil
Naslov Stihovi / Fadil Kurtagić
Vrsta građe poezija
Ciljna grupa odrasli, opća (lijepa književnost)
Jezik bosanski
Godina 1919
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : vlast. nakl., 1919 (U Sarajevu : Islamska dionička štamparija)
Fizički opis 46 str. ; 21 cm

KURTAGIĆ, Fadil, publicist (Kladanj, 6. I. 1889 – Sarajevo, 15. XI. 1958). Završio nižu gimnaziju u Tuzli i razred učiteljske škole u Sarajevu, gdje je od 1911. službenik u Zemaljskoj banci i tajnik Društva bankovnih i štedioničnih činovnika, odn. Organizacije namještenika novčanih i osiguravajućih zavoda BiH. Od 1922. u Zagrebu glavni tajnik Saveza bankovnih činovnika (od 1925. bankovnih činovnika i namještenika, od 1931. bankovnih, osiguravajućih, trgovačkih i industrijskih činovnika) Jugoslavije i do 1937. tajnik podružnice, u Sarajevu namještenik 1939–45. u Glavnoj bratinskoj blagajni te u Ministarstvu industrije i rudarstva do umirovljenja 1947– Isprva pristaša J. Franka i starčevićanske zamisli o viševjerskoj hrvatskoj naciji, 1908. bio član zagrebačkoga Odbora Hrvata iz BiH, utemeljenoga u povodu aneksije BiH, i sudionik pravaške konferencije o gradnji džamije u Zagrebu. God. 1914. uhićen zbog protuaustrijskoga djelovanja. Nakon I. svjetskoga rata pristao uz integralno jugoslavenstvo te se bavio sindikalnim radom socijaldemokratskih značajka. Priloge te tematike objavio u periodicima Bankovni činovnik (1920–21; urednik), Glasnik Saveza bankovnih (osiguravajućih, trgovačkih i industrijskih) činovnika (i namještenika) Jugoslavije (1922–27; urednik 1922–39), Bankarstvo (1927–28, 1930), Privatni namještenik (1927) i Pokret (1935) te u brošurama Sindikalne organizacije (1924), Bolesničko-penzijsko osiguranje i bankovni i privatni činovnici (1925), Intelektualni radnici i radnički pokret (1927) i Ciljevi i ustrojstvo Saveza bankovnih činovnika i namještenika Jugoslavije (1928), izdanima u Zagrebu. Političke, kulturne i poglavito književne priloge pod utjecajem M. Ć. Ćatića, A. G. Matoša i pravaških ideja tiskao u Beharu (1906–10), Pobratimu (1906–08), Hrvatskom pravu (1908–09), Mladoj Hrvatskoj (1909–13), Muslimanskoj slozi (1910), Gajretu (1911–14), Zemanu (1911–12) i Biseru (1912–13), surađivao i u Književnom jugu (1918) te Narodnom jedinstvu (1918–20). Objavio zbirku konvencionalnih simbolističkih soneta Stihovi (Sarajevo 1919) i zbirku pripovijedaka socijalne tematike Mali ljudi iz velikih škola (Zagreb 1941). J. Milaković pjesme mu je uvrstio u Književne pupoljke učiteljskih pripravnika u Sarajevu (Sarajevo 1912); zastupljen je u antologijama Muslimanska poezija XX vijeka i Novije pjesništvo Bosne i Hercegovine (obje Sarajevo 1990). Prezimenu katkad dometao Bratilski.

LIT.: M. Ašković, J. Radmilović i N. Petrović: Savez bankarskih, osiguravajućih, trgovačkih i industrijskih činovnika Jugoslavije – BOTIČ – 1902–1941. Beograd 1971. — M. Rizvić: Behar. Sarajevo 1971. — Isti: Književni život Bosne i Hercegovine između dva rata, 1. Sarajevo 1980. — Savez bankovnih, osiguravajućih, trgovačkih i industrijskih činovnika Jugoslavije – SBOTIČJ (zbornik). Zagreb 1985. — M. Rizvić: Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda (1887–1918). Sarajevo 1990. — Z. Hasanbegović: Muslimani u Zagrebu 1878.–1945. Zagreb 2007.

Književni rad Fadila Kurtagića započinje 1907. godine, kada je kao osamnaestogodišnjak objavio svoju Prvu pjesmu, i intenzivno traje do 1919. godine, u kojoj je štampana njegova prva i jedina zbirka pjesama. Paralelno s prvim objavljenim pjesmama pojavila se i njegova prva proza, koju čini šest priča objavljenih u Beharu 1907–1908. godine. Sve ove priče imale su jasan didaktičko-angažirani sadržaj bez neke trajnije vrijednosti. Kurtagić se narednih godina na književnom planu okrenuo isključivo poeziji, a paralelno s književnim bavio se i političkim radom. Političke tekstove objavljuje u Muslimanskoj slozi i Muslimanskoj svijesti te Hrvatskom dnevniku i Mladoj Hrvatskoj. Napravio je nekoliko kritičkih osvrta na bošnjačku književnost i bošnjačke pisce (koje on imenuje muslimanskim) te je u tim osvrtima pohvalio i visoko vrednovao literarno djelo Safvet-bega Bašagića, a pisao je i o Abdurezaku Hifziju Bjelevcu. Sarađuje s brojnim listovima i časopisima, a u periodu od 1907. do 1910. poeziju objavljuje u Beharu, od 1911. do 1914. u Gajretu, dok je u godištu 1912–1913. objavio dvije pjesme i u Biseru. Osim u bosanskohercegovačkim časopisima, neke svoje pjesme objavio je i u Hrvatskoj, u časopisu Mlada Hrvatska. Nakon Prvog svjetskog rata u vlastitoj nakladi objavljuje svoju jedinu zbirku pjesama Stihovi. Zbirka sadrži ukupno 48 pjesama, od čega je njih 19 već ranije bilo objavljeno s istim ili drugim nazivom.

Nakon 1919. godine Fadil Kurtagić se više ne bavi poezijom već ga, ako je suditi prema objavljenim brošurama, ponovo zaokupljaju socio-ekonomske i političke prilike i teme, a posebno se bavi pitanjem radništva i radničkog udruživanja i organiziranja. Jednu takvu brošuru s nazivom Intelektualni radnici i rad­nički pokret objavio je 1927. godine, a 1928. izdaje i svojevrstan manifest-statut bankovnih činovnika nazvan Ciljevi i ustrojstvo Saveza bankovnih činovnika i namještenika Jugoslavije. Godine 1941. Kurtagić se ponovo vratio prozi, objavivši zbirku priča Mali ljudi iz velikih škola koje su u cijelosti politički angažirane i opterećene nedvosmislenom poukom.

KC (L)