ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Pre kupovine obavezno pogledati uslove prodaje!
Žutilo. Pripovest. Godina izdanja 1910. Srpska knniževna zadruga 129. Ima potpis. Par buntova ispalo.
Mrtvi kapitali je jedno od najpoznatijih djela Josipa Kozarca, objavljeno 1888. godine. Roman opisuje važnost obrađivanja zemlje, mogućnosti razvoja i prihoda koji s time dolaze. Osim toga, kritizira povećan broj pravnika i birokrata u društvu koji nemaju dovoljno posla te stoga žive život iznad svojih mogućnosti u pokušaju da odglume društveni status i bogatstvo koje nemaju.

Važnost ovog romana je u pozitivnim porukama koje nosi, a to je da uspjeh dolazi ljudima koji imaju prave motive za rad, koji rade ono što vole, bez potrebe da im to društvo odobri. Ljudi koji se vode idejom “Misli i radi pošteno” kao lik gospodina Matkovića su ljudi koji ne trebaju u životu ništa što bi im uznemirilo savjest, te je prema tome ovaj lik jedan veoma uzoran i inspirativan čovjek od kojeg svatko može naučiti.

Kao suprotnost njemu je lik gospođe Matković koja ne razumije svog supruga zašto ne teži društvenom statusu i ugledu, zašto voli život u selu, a ne raskoš i sjaj koji grad nosi. Suprotnosti između supružnika su se prenijele i na njihovu djecu, pa su Vinko i Anka bliži ocu, a Nela i Lujo majci. Razlike u mišljenjima i uvjerenjima su odvele njihovu djecu na jako različite putove, te će stoga i njihovi životi biti jako različiti.

Iz biografije samog autora saznajemo da je završio šumarski fakultet te da je tijekom života znatno pomogao razvoju hrvatskog šumarstva. Prema tome možemo zaključiti da se u romanu autor poistovjetio s likom Vlatka Lešića koji je također u Beču studirao gospodarstvene znanosti i želi unaprijediti poljoprivredu u Slavoniji. Ovaj lik je jedan od najvažnijih u romanu, jer unatoč tome što je studirao kao i Lujo, to ga nije promijenilo u smislu da je umislio da pripada visokom društvu i postao pohlepan. Naprotiv, svoja naučena znanja je odmah počeo iskorištavati za dobrobit svoga rodnog kraja i obitelji. To je za primjer svim mladim ljudima koji završavaju fakultet da ne trebaju ići sa svoga ognjišta, nego da bi oni trebali biti ti koji će donijeti promjenu i napredak.

Mrtvi kapitali je roman koji pokazuje i današnje stanje u društvu, unatoč tome što je roman iz 19. stoljeća. Mladi i danas bježe od obrađivanja zemlje i sličnih poslova na razne fakultete, dok zemlja ostaje plodna, a neobrađena. Ljudi iseljavaju zbog toga što nemaju novca ne shvaćajući što bi sve mogli imati kad bi prihvatili da nisu samo “činovnička” zanimanja vrijedna i poštovana.

Kozarac kritizira tu situaciju u državi kroz Lešićev lik nastojeći kao i on pokrenuti i motivirati mlade da se bave i poljoprivredom. U romanu je još na zanimljiv način prikazano da je ta hiperprodukcija pravnika dovela do toga da ni oni nemaju dovoljno posla, te stoga brojni od njih preživljavaju glumeći ugled i bogatstvo. To je najbolje prikazano kroz primjer Nele i Neumayera koji su pokušali živjeti u tim lažima i doveli se do velikih zaduženja. Postavlja se pitanje zašto bi to netko radio i na to pristao, kad postoje bolje opcije, no i mi u današnjem društvu znamo da se ništa nije promijenilo i da su i dalje većini ljudi najvažniji izgled i prividi.

Roman završava tako da svaki lik dobije kad tad ono što je i zaslužio. Pošten trud i rad se u konačnici isplate, neovisno o tome koji posao radimo. Lijenost nije popraćena uspjesima niti će ikada biti, a iskrena ljubav i prijateljstvo su uvijek uzvraćeni onima koji ih i pružaju.