Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ISBN: Ss
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Habedus Katedralis
HABEDUŠ KATEDRALIS, Rudolf (Heister, Rudeša), romanopisac, publicist i dramatičar (Krapina, 8. III. 1894 — Zagreb, 13. IX. 1960).
`U povijesnim romanima slijedi narativne formule H. Dragošića i Marije Jurić-Zagorke (epizodičnost, melodramski i senzacionalistički efekti, dinamična fabula). Zapaženiji su Laudonova ljubav (1942), o austrijskom vojskovođi G. Laudonu, u kojem se izrazitije oslanja na povijesne dokumente i Portre Dore Rubido, s melodramski intoniranom pričom i uporabom uokvirenog pripovijedanja. Zagorkinu tipu povijesnog romana sa zapletenim fabulama, velikim brojem likova, gomilanjem motiva i naglim obratima najviše se približio u Katakombama svetoga Marka. Djelo je izazvalo polemiku između autora i Zagorke koja ih je optužila za plagijat njezina neobjavljena romana.`
Habeduš, Rudolf (pseudonim Katedralis), hrvatski književnik i novinar (Krapina, 8. III. 1894 – Zagreb, 13. IX. 1960). Radio kao novinar u Zagrebu, pokrenuo tjednik Hrvatska metropola i druge listove. Pisao romane iz zagrebačkoga života (Kavana Corso, 1924; Laudonova ljubav, 1942; Dora Rubido, 1944; Katakombe Svetoga Marka, 1960; Sjene starog Zagreba, 1961) u tradiciji trivijalne književnosti i povijesnih romana M. Jurić Zagorke. Osobito se istaknuo feljtonima u kojima je sentimentalno pisao o zagrebačkoj gornjogradskoj prošlosti (Stari Zagreb, 1932; Gornji grad i daleka lutanja, 1935; Ljudi i slike starog Zagreba, 1942). Pisao i drame (Ruine, 1917; Eldorado, 1922; Gornji grad, izvedena 1936; Dr. Petricza Kerempuh ili Moglo bi se i danas dogoditi, sa Z. Vukelićem, izvedena 1944).