Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Krnjača, Beograd-Palilula |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Hadži Todor Dimitrijević - U službi za opšte dobro, naš javni radnik dr Peto Šoć, bivši ministar
Beograd, 1940.
Originalni meki povez, prednja i zadnja korica se odvojile od knjižnog bloka. Strana 23, veličina 15 x 21,5 sm
Hadži Todor Dimitrijević ( Vranje, 1889 - Beograd, 1977) bio je srpski pisac, novinar, publicista i folklorist. Jedan je od značajnih vranjanaca, za njega su mnogi govorili da je srpski Don Kihot. Kao stipendista Kulturnog fonda profesora Mihaila Pupina otišao je u Njujork 1911. godine. Sarađivao je u ` Srbobranu`, a govorio je nekoliko jezika. Od 1915. do 1919. godine bio je vrlo aktivan, izdavao je knjige na engleskom, španskom i portugalskom jeziku. Predavanja u korist srpske vojske držao je po celom svetu 1915. godine. Od 1922. do 1930. godine živeo je u Češkoj. U Vranje dolazi 1928. godine i s majkom posećuje Svetu zemlju i tako postaje hadžija. Godine 1914. u Čikagu objavljuje proročku knjigu ` Propast Austrije` i zbog toga ga Austrougarska proglašava za uzročnika Prvog svetskog rata. U Beču mu se sudi, u odsustvu. Presuda je - smrt vešanjem. Nemirne prirode, nigde se nije dugo zadržavao i kao da mu je takav način života najviše odgovarao. Odlazi u London, posle Finske, i objavljuje na engleskom jeziku knjigu ` Evropski konflikt`. Na osnovu recenzije Bogdana Popovića i Svetog Nikolaja Velimirovića srpska vlada ga novčano nagrađuje. Velimirović pokušava da mu preuzme autorstvo i navčani deo nagrade, ali Dimitrijević uspeva pred sudom u Londonu da odbrani svoja autorska prava. U Vranju piše kratke publikacije koje imaju napadački karakter. Napada gimnazijske profesore, vladiku Nikolaja, crkvene starešine, Akademiju nauka, i njenog člana Aleksandra Belića, vranjanske advokate i neke imućne ljude. On se nikoga nije plašio, niti od čega prezao. Posle završetka rata najviše se bavio jezikoslovljem i lingvistikom.
Lično preuzimanje knjige je moguće (po dogovoru) u naselju Braće Jerković