Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Krnjača, Beograd-Palilula |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: politika
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Dimitrije V. Ljotić - Priča o šećeru iliti gorka istina, `Vodič kroz izložbu ` Tri godine vlade dr Milana Stojadinovića`
Smederevo, 1939.
Originalni meki povez, bez zadnje korice. Strana 48. veličina 15 x 14 sm
Dimitrije Mita Ljotić ( Beograd, 1891 - Ajdovščina, 1945) bio je pravnik, advokat, srpski fašistički ideolog i političar. Osnivač i vođa ` Zbora`, te saradnik nacista i vođa SS dobrovoljaca tokom Drugog svetskog rata. Glavna načala ` Zbora` su bila: atikomunizam, borba protiv ` jevrejske zavere` i zalaganje za staleško uređenje države. Ljotić je sanjao o unitrašnjem preporodu srpskog naroda na osnovu fašističkih načela. Bio je vođa i načelnik za moral Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Poginuo je povlačeći se ispred jugoslovenske armije u Sloveniji 1945. godine.
Ljotić je 1937. počeo napadati Milana Stojadinovića kroz zboračke časopise - otišavši toliko daleko da ga je optužio za saučesništvo u ubistvu kralja Aleksandra tri godine ranije. Stojadinović je na to odgovorio otkrivši da Ljotića finansiraju Nemci da širi nacističku propagandu i zagovara nemačke privredne interese u Srbiji. Stojadinović je iskoristio ovo otkriće u svoju korist na parlamentarnim izborima 1938. godine predstavivši svoje protivnike, uključujući i Ljotića kao ` nelojalne agitatore`. Ljotić je odgovorio napadajući Stojadinovića kroz izdanja ` Otadžbine`, od kojih su mnoga bila zabranjena. Vlada Milana Stojadinovića je zabranila sve zboračke skupove i novine, konfiskovala propagandni materijal i hapsila vođe Zbora. Ljotić je uhapšen u septembru 1938 ( odnosno 26. oktobra 1938) nakon što je jugoslovenska žandarmerija otvorila vatru na skupu pristalica Zbora, ubivši najmanje jednu osobu. Stojadinović je 10 oktobra raspustio Narodnu skupštinu, raspisao nove izbore i naredio dalja hapšenja članova Zbora, a Ljotić je javno govorio da se pristalice Zbora hapse da bi im se sprečilo učešće na predstojećim izborima.
Lično preuzimanje knjige je moguće (po dogovoru) u ulici Braće Jerković