pregleda

D. V. Ljotić - Pouka...,?, 1938.


Cena:
2.640 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Krnjača,
Beograd-Palilula
Prodavac

cacac1 (307)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 515

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: politika
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Dimitrije V. Ljotić - Pouka fašističkom šegrtu
?, 1938.
Originalni meki povez, bez zadnje korice, listovi se odvojili, potrebno povezati. Na pojedinim stranama podvučen deo teksta plavom olovkom. Strana 16. Veličina 16 x 24 sm

Dimitrije Mita Ljotić ( Beograd, 1891 - Ajdovščina, 1945) bio je pravnik, advokat, srpski fašistički ideolog i političar. Osnivač i vođa ` Zbora`, te saradnik nacista i vođa SS dobrovoljaca tokom Drugog svetskog rata. Glavna načala ` Zbora` su bila: atikomunizam, borba protiv ` jevrejske zavere` i zalaganje za staleško uređenje države. Ljotić je sanjao o unitrašnjem preporodu srpskog naroda na osnovu fašističkih načela. Bio je vođa i načelnik za moral Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Poginuo je povlačeći se ispred jugoslovenske armije u Sloveniji 1945. godine.

Ljotić je 1937. počeo napadati Milana Stojadinovića kroz zboračke časopise - otišavši toliko daleko da ga je optužio za saučesništvo u ubistvu kralja Aleksandra tri godine ranije. Stojadinović je na to odgovorio otkrivši da Ljotića finansiraju Nemci da širi nacističku propagandu i zagovara nemačke privredne interese u Srbiji. Stojadinović je iskoristio ovo otkriće u svoju korist na parlamentarnim izborima 1938. godine predstavivši svoje protivnike, uključujući i Ljotića kao ` nelojalne agitatore`. Ljotić je odgovorio napadajući Stojadinovića kroz izdanja ` Otadžbine`, od kojih su mnoga bila zabranjena. Vlada Milana Stojadinovića je zabranila sve zboračke skupove i novine, konfiskovala propagandni materijal i hapsila vođe Zbora. Ljotić je uhapšen u septembru 1938 ( odnosno 26. oktobra 1938) nakon što je jugoslovenska žandarmerija otvorila vatru na skupu pristalica Zbora, ubivši najmanje jednu osobu. Stojadinović je 10 oktobra raspustio Narodnu skupštinu, raspisao nove izbore i naredio dalja hapšenja članova Zbora, a Ljotić je javno govorio da se pristalice Zbora hapse da bi im se sprečilo učešće na predstojećim izborima.

Lično preuzimanje knjige je moguće (po dogovoru) u ulici Braće Jerković


Predmet: 78578025
Dimitrije V. Ljotić - Pouka fašističkom šegrtu
?, 1938.
Originalni meki povez, bez zadnje korice, listovi se odvojili, potrebno povezati. Na pojedinim stranama podvučen deo teksta plavom olovkom. Strana 16. Veličina 16 x 24 sm

Dimitrije Mita Ljotić ( Beograd, 1891 - Ajdovščina, 1945) bio je pravnik, advokat, srpski fašistički ideolog i političar. Osnivač i vođa ` Zbora`, te saradnik nacista i vođa SS dobrovoljaca tokom Drugog svetskog rata. Glavna načala ` Zbora` su bila: atikomunizam, borba protiv ` jevrejske zavere` i zalaganje za staleško uređenje države. Ljotić je sanjao o unitrašnjem preporodu srpskog naroda na osnovu fašističkih načela. Bio je vođa i načelnik za moral Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Poginuo je povlačeći se ispred jugoslovenske armije u Sloveniji 1945. godine.

Ljotić je 1937. počeo napadati Milana Stojadinovića kroz zboračke časopise - otišavši toliko daleko da ga je optužio za saučesništvo u ubistvu kralja Aleksandra tri godine ranije. Stojadinović je na to odgovorio otkrivši da Ljotića finansiraju Nemci da širi nacističku propagandu i zagovara nemačke privredne interese u Srbiji. Stojadinović je iskoristio ovo otkriće u svoju korist na parlamentarnim izborima 1938. godine predstavivši svoje protivnike, uključujući i Ljotića kao ` nelojalne agitatore`. Ljotić je odgovorio napadajući Stojadinovića kroz izdanja ` Otadžbine`, od kojih su mnoga bila zabranjena. Vlada Milana Stojadinovića je zabranila sve zboračke skupove i novine, konfiskovala propagandni materijal i hapsila vođe Zbora. Ljotić je uhapšen u septembru 1938 ( odnosno 26. oktobra 1938) nakon što je jugoslovenska žandarmerija otvorila vatru na skupu pristalica Zbora, ubivši najmanje jednu osobu. Stojadinović je 10 oktobra raspustio Narodnu skupštinu, raspisao nove izbore i naredio dalja hapšenja članova Zbora, a Ljotić je javno govorio da se pristalice Zbora hapse da bi im se sprečilo učešće na predstojećim izborima.

Lično preuzimanje knjige je moguće (po dogovoru) u ulici Braće Jerković
78578025 D. V. Ljotić - Pouka...,?, 1938.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.