Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1850 - 1899.
ISBN: Db
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Dve stare knjige o Vrnjačkoj Banji:
Pavle Mutavdžić: O Banji Vrnjačkoj u srezu trsteničkom, okrugu kruševačkom (godine 1884.)
D-r Đ. P. Jovanović: Vrnjačka Banja (godine 1900.)
Izdavač: Zamak kulture, Vrnjačka Banja
Biblioteka Zamak kulture
Povez: broširan
Broj strana: 37 + 88
Ilustrovano.
Istorija banjskog bisera Srbije seže daleko u prošlost. Naime, o korišćenju mineralnih voda Vrnjačke Banje govore arheološka istraživanja obavljena na izvoru Topla voda, gde je prilokom kaptaže 1924. godine pronađen rimski izvor i mnoštvo novčića sa likovima rimskih imperatora. Na žalost, ne postoje podaci o korišćenju vrnjačke mineralne vode nakon turskog osvajanja Balkana, sem legendi u kojima se pominju vrnjački izvori.
Knez Miloš Obrenović početkom 19. veka počinje da se interesuje za banjski potencijal Srbije i angažuje saksonskog geologa Herdera radi ispitivanja mineralnih izvora, a tom prilikom je ispitana i vrnjačka mineralna voda. Postoje i podaci da su meštani sela Vrnjci i okoline sredinom 19. veka koristili vodu sa mineralnih izvora za lečenje. Godina koju vezujemo za početak moderne istorije Vrnjačke Banje je 1868. – tada kruševački okružni načelnik Pavle Mutavdžić sa nekolicinom dobrotvora i viđenijih ljudi iz Kruševca, Kraljeva i Trstenika osniva Osnovatelno fundatorsko društvo kiselo-vruće vode u Vrnjcima, a iste godine je izvršena i kaptaža dva izvora tople mineralne vode. Iako se odmah započelo sa izgradnjom banjskog kupatila u narednih nekoliko godina dolazi do stagnacije zbog nedostatka sredstava za izgradnju lečilišta. Prelazak banjskog kompleksa u državne ruke i izgradnja vile generala Jovana Belimarkovića osamdesetih godina 19. veka predstavljaju početak perioda razvijanja Vrnjačke Banje u jedno moderno lečilište. U ovom periodu Vrnjačka Banja doživljava pravi procvat, izgrađen je veliki broj pansiona, novo kupatilo, radio je jedan bioskop, a u planu je bila izgradnja drugog. Takođe, Vrnjačka Banja dobija bolju saobraćajnu vezu sa većim gradovima Srbije izgradnjom pruge Stalać-Požega...