ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Jezik: hrvatski
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine

U dobrom stanju. Prvo izdanje, 196 strana. Bogato ilustrovano, sa dve karte u prilogu. Dimenzije 19x14 cm.

Otok Rab : geografski, historijski i umjetnički pregled sa ilustracijama i geografskom kartom Kvarnera i gornjeg primorja / Vladislav Brusić-Franjevac
Jezik hrvatski
Godina 1920
Rab : Franjevački kamporski samostan Sv. Eufemije, [s. a.]
Fizički opis 196 str., [1] presavijen list s tablom : ilustr. ; 19 cm.

Predmetne odrednice
Rab (ostrvo) -- Monografija


PREDGOVOR.
»Rabe mnoge časti u tminah ti stoje I nima oblasti tko ti slavu poje“.
Juraj Baraković Zadranin: Draga Ropska pastirica 1-2.

Još godine 1906. upoznao sam Rab. Mjesec dana boravio sam onda na njem. Stanovao sam u romantičnom samostanu sv. Eufemije ili sv. Bernardina. Kroz vrijeme od mjesec dana obašao sam pješice sav lijepi i začarani otok i upoznao stari, djelomice porušeni grad Rab, položen na morskoj litici uz malu luku.

Bio je još onda grad Rab pravi „Mrtvi grad“, u kojemu se jednako živjelo ljeti i zimi, i koji je potom još onda slabo osjećao izmjenu godišnjih dobi. Sve je u njemu bilo hladno, sve saneno, sve mrtvo, bez života. Samo je moja duša bila mlada i puna poleta, i zato je u meni Rab „Mrtvi gradu još onda zaboravljen i nepoznat budio nešto, što mi ga je činilo dopadnim. Vitki, trošni zvonici; stare, potamnjele crkve; nepravilne, pokaldrmane i presvođene ulice; hićeni portali s grbovima i natpisima; uspete balkonade sa na luk prozorima, veličanstvene podorine surih i starinskih gradskih bedema; kao i podorine mnogih kuća i patricijskih dvorova obrasle tamno-zelenim bršljanom i zarasle dračavim kupinama, govorile su mi o nečemu, što je bilo, o nečemu, što je prošlo. Pričale su mi: o slobodnom gradu; o slobodnoj općini, o patricijima i pučanima; o životu i radu; o bogatstvu i cvatu: u jedno o narodu, koji je bolje živio nego su mu živjeli onda saneni i sjetni potomci.

I vani po otoku rasijan po stanovima i selištima živio je čovjek zapušten i bez škola. Kao pastir i ratar primitivnoga kova, a bez vlastite svijesti i osjećanja trudio se mnogo, a slabo se hranio i odijevao. Bio je siromah i bogalj, a u bogatstvu rođen!

Bogata i bujna priroda stajala je u najvećoj protivnosti sa ovim sjetnim životom. Žarko i južno sunce sa svojim vedrim danima pjenušalo je u žilama zamrlu krv. Bistro, kristalno more, sa svojim udaranjem 0 litice uspavanog i drijemežnog otoka, budilo je na novi rad. Vilinska vrela i bistri potočići grgoljali su, i svojim žuborom proricali bolju budućnost. A zelene šume i lišće na drveću, koje je šuštilo, pa grlate ptičice sve je to razbijalo turobnu tišinu i mrtvi muk.

Rab je umirao ? Ne, on je sanen čekao svoje uskrsnuće; svoj preporod. I ono je došlo; a otada počela su se na Rabu razlikovati žarka i vedra ljeta od hladnih i plačnih zima. Rab je postao omiljelim kupalištem Čeha, Nijemaca i t. d.

Ratna trublja, zveket ubojitog oružja i lomljava gromovitih topova bila je zaprijetila novom životu i opet smrću. Ali ono nije bila smrt, već samo odmaranje, nakon kojega probudio se noviji čisti život u novom, slobodnom i narodnom Rabu, koji ga vodi k sretnoj i velikoj budućnosti svjetskog morskog kupališta. Do takova razviti će se Rab u dogledno vrijeme, i tako će i po djelu ljudskom postati ono, što je po Bogu stvoren: biser našega sinjega Jadrana.

Preporađanju „Mrtvoga grada“ i upoznavanju „začaranoga otoka“ prikazujem i ja ovo svoje prvo čedo, začeto još u mladim mojim godinama, i predajem ga tebi, čitaoče, da ti na šetnjama po gradu i otoku bude provodičem, u otkrivanju tajna iz prošlosti — tumačem i užitkom; — a Vama Rabljani, još kao poticalo na složan rad oko procvata svoje uže domovine.
PISAC.