ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Tematika: botanika, biljke, biologija
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

60332) Iz bilinskoga svieta 3 knjige
Iz bilinskoga svieta prirodopisne i kulturne crtice , napisao Mišo Kišpatić , Naklada matice hrvatske Zagreb 1884 , Knjiga treća 1889 god ; Knjiga četvrta 1896 god. Pravo ime autora Dr. Mijo Kišpatić ( Osijek 1851 - Zagreb 1926 )
Mijo Kišpatić (Osijek, 22. rujna 1851. – Zagreb, 17. svibnja 1926.), bio je hrvatski prirodoslovac, mineralog i petrolog. Bio je prvi hrvatski mineralog.

Životopis
Mijo Kišpatić rodio se je u Osijeku 1851. godine. U Osijeku je završio osnovnu i srednju školu. Potom je u Beču studirao prirodopis, matematiku i fiziku. Godine 1873. diplomirao je mineralogiju i petrografi u Beču. Bavio se raznim područjima prirodoslovlja: petrografijom, mineralogijom, geologijom, seizmologijom, paleontologijom, zoologijom, botanikom, pedologijom, te i društvenim znanostima kao što je arheologija. Počeo je intenzivno proučavati potrese nakon potresa u Zagrebu 1880. godine.

Bio je dopisni član JAZU (danas HAZU) od 21. studenoga 1883. godine, a redoviti član od 7. studenoga 1893. godine. Bio je redoviti sveučilišni profesor mineralogije i petrografije Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu od 16. veljače 1896. godine, a iste godine imenovan je i ravnateljem Mineraloško-petrografskog odjela Narodnoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu (danas Hrvatski prirodoslovni muzej). U mirovinu je otišao 11. veljače 1918. godine.

Pisao je udžbenike iz petrografije, mineralogije i seizmografije. Bio je prvi doktor znanosti s područja prirodnih znanosti u Hrvatskoj, obranivši prirodoslovni doktorat na Sveučilištu u Zagrebu (tada Sveučilišta Franje Josipa I.) 7. svibnja 1881. godine. Pisao je i pod pseudonimom Mišo Kišpatić.
Umro je u Zagrebu 1926. godine. Pokopan je na zagrebočkome groblju Mirogoju.

Botanika , Sadrži opise biljnih vrsta, njihovo poreklo, rasprostanjenost, upotrebu. , Tri knjige ukoričene u jednu , prvi , treći i četvrti deo , tvrd povez, format 15,5 22 cm , ilustrovano , latinica, 295 + 255 + 244 strane, ponegde podvlačeno olovkom ,