pregleda

Theodor Herzl GESAMMELTE ZIONISTISCHE WERKE 1935.


Cena:
3.290 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
City Express
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Sremska Mitrovica,
Sremska Mitrovica
Prodavac

ivanshterleman (530)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 2073

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Kao na slikama

Retko

Nema ostecena osim klasicnih znakova starosti

TEL AVIV 1935

Das Neue Ghetto
Altneuland
Aus dem Nachlass


Teodor Hercl (nem. Theodor Herzl; Budimpešta, 2. maj 1860 — Edlah, 3. jul 1904) je bio austrougarski novinar jevrejskog porekla koji se bavio novinarstvom, politikom a takođe je bio i publicista. Iako u ranoj mladosti nije bio preterano okrenut judaizmu, kasniji događaji a posebno Drajfusova afera, su uticali da postane svestan jevrejskog pitanja. Objavljivanjem dveju knjiga, Država Jevreja i Stara zemlja, Nova zemlja, u kojima se bavi pitanjima vezanim za život Jevreja u tadašnjoj Evropi, Hercl postaje poznat kao začetnik cionizma.

Sahranjen je u Gori Hercl Plaza.

Dela[uredi | uredi izvor]
Knjige
Der Judenstaat (srp. Држава Јевреја)
Altneuland (srp. Стара земља, Нова земља)
`Ono što si naumio, više nije san.` (engl. `If you will it, it is no dream.`) Fraza iz Herclove knjige Stara zemlja, Nova zemlja, postala je omiljeni slogan jevrejskog pokreta koji je želeo da Jevreji dobiju sopstvenu državu.[1]

Pozorišne predstave[2][3]
Kompagniearbeit, komedija, Beč 1880. god.
Die Causa Hirschkorn, komedija, Beč 1882. god.
Tabarin, komedija, Beč 1884. god.
Muttersöhnchen, komedija, Beč 1885. god.
Seine Hoheit, komedija, Beč 1885. god.
Der Flüchtling, komedija, Beč 1887. god.
Wilddiebe, komedija, koautorstvo sa H. Vitmenom, Beč 1888. god.
Was wird man sagen?, komedija, Beč 1890. god.
Die Dame in Schwarz, komedija, koautorstvo sa H. Vitmenom, Beč 1890. god.
Prinzen aus Genieland, komedija, Beč 1891. god.
Die Glosse, komedija, Beč 1895. god.
Das Neue Ghetto, drama, Beč 1898.
Unser Kätchen, komedija, Beč 1899. god.
Gretel, komedija, Beč 1899. god.
I love you, komedija, Beč 1900. god.
Solon in Lydien, drama, Beč 1904. god.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Teodor Hercl potiče iz ugledne zemunske porodice. Po njemu je nazvana Ulica Teodora Hercla u Zemunu.

cionizam cionistički pokret istorija cionističkog pokreta jevreji istorija jevreja jevrejsko pitanje

Ukoliko se ne javim porukom na sajtu molio bih kupce da se jave na moj mobilni telefon kako bi transakcija bila efikasnija, jer nekad mi ne stižu obaveštenja od sajta.

Poštarina za knjige zavisi od njihove težine, od 133 din. pa do 290 din. za paket.

U Novom Sadu je moguće preuzimanje uglavnom četvrtkom, petkom i subotom.
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Često putujem za Beograd pa je uz prethodni dogovor moguće i lično preuzimanje u širem centru. (dok je sezona virusa nema preuzimanja u BG)


Predmet: 75809633
Kao na slikama

Retko

Nema ostecena osim klasicnih znakova starosti

TEL AVIV 1935

Das Neue Ghetto
Altneuland
Aus dem Nachlass


Teodor Hercl (nem. Theodor Herzl; Budimpešta, 2. maj 1860 — Edlah, 3. jul 1904) je bio austrougarski novinar jevrejskog porekla koji se bavio novinarstvom, politikom a takođe je bio i publicista. Iako u ranoj mladosti nije bio preterano okrenut judaizmu, kasniji događaji a posebno Drajfusova afera, su uticali da postane svestan jevrejskog pitanja. Objavljivanjem dveju knjiga, Država Jevreja i Stara zemlja, Nova zemlja, u kojima se bavi pitanjima vezanim za život Jevreja u tadašnjoj Evropi, Hercl postaje poznat kao začetnik cionizma.

Sahranjen je u Gori Hercl Plaza.

Dela[uredi | uredi izvor]
Knjige
Der Judenstaat (srp. Држава Јевреја)
Altneuland (srp. Стара земља, Нова земља)
`Ono što si naumio, više nije san.` (engl. `If you will it, it is no dream.`) Fraza iz Herclove knjige Stara zemlja, Nova zemlja, postala je omiljeni slogan jevrejskog pokreta koji je želeo da Jevreji dobiju sopstvenu državu.[1]

Pozorišne predstave[2][3]
Kompagniearbeit, komedija, Beč 1880. god.
Die Causa Hirschkorn, komedija, Beč 1882. god.
Tabarin, komedija, Beč 1884. god.
Muttersöhnchen, komedija, Beč 1885. god.
Seine Hoheit, komedija, Beč 1885. god.
Der Flüchtling, komedija, Beč 1887. god.
Wilddiebe, komedija, koautorstvo sa H. Vitmenom, Beč 1888. god.
Was wird man sagen?, komedija, Beč 1890. god.
Die Dame in Schwarz, komedija, koautorstvo sa H. Vitmenom, Beč 1890. god.
Prinzen aus Genieland, komedija, Beč 1891. god.
Die Glosse, komedija, Beč 1895. god.
Das Neue Ghetto, drama, Beč 1898.
Unser Kätchen, komedija, Beč 1899. god.
Gretel, komedija, Beč 1899. god.
I love you, komedija, Beč 1900. god.
Solon in Lydien, drama, Beč 1904. god.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Teodor Hercl potiče iz ugledne zemunske porodice. Po njemu je nazvana Ulica Teodora Hercla u Zemunu.

cionizam cionistički pokret istorija cionističkog pokreta jevreji istorija jevreja jevrejsko pitanje
75809633 Theodor Herzl GESAMMELTE ZIONISTISCHE WERKE 1935.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.