Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
ISBN: -
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Naslov: Knez Mihailo i zajednička radnja balkanskih naroda
Autor: M. S. Piroćanac
Izdavač: Beograd : Državna štamparija Kraljevine Srbije
Godina izdanja: 1895
Pismo: ćirilica
Br. strana: 93
Format: 23,5 cm
Povez: tvrdi
Knjiga je veoma lepo očuvana iako je stara oko 130 godina: listovi su čisti i ravni, nigde nema podvlačenja, obeležavanja, dopisivanja, `magarećih ušiju` i sl. i odlično su povezani međusobno i sa koricama; na mestu fleke koja se vidi na koricama postoji i fleka u daleko blažem obliku samo još na prva dva lista (vidi se na slici sa posvetom).
Za bibliofile, ekstra retko: na predlistu posveta i potpis autora iz 1895. godine!
Prvo izdanje, originalne tvrde korice.
O autoru:
https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%BD_%D0%9F%D0%B8%D1%80%D0%BE%D1%9B%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%86
Milan Piroćanac (Jagodina, 7. januar 1837 — Beograd, 1. mart 1897) je bio srpski pravnik i političar.
Otac Stevan Nedeljković, poreklom iz pirotskog kraja, učestvovao je u ustancima i kasnije dostigao položaj sreskog načelnika u Knjaževcu. Majka Milica, iz jagodinskog okruga, prvo je bila udata za vojvodu Pavla Cukića, Karađorđevog saborca.
Osnovnu školu Piroćanac je završio u Jagodini, a gimnaziju u Kragujevcu i Beogradu. Školovanje je nastavio na pravnom odseku Liceja (1854—1856), da bi pred kraj 1856. otišao na dalje studije prava u Pariz, gde je diplomirao 1860. godine. Sledeću godinu proveo je u Hajdelbergu, a krajem 1861. se vratio u Beograd. Tokom školovanja je promenio prezime.
Na nagovaranje Ilije Garašanina, zaposlio se u ministarstvu spoljnih poslova i dostigao položaj načelnika ministarstva. Po ustoličenju namesništva 1868. godine premešten je u Gornji Milanovac i postavljen za predsednika suda Rudničkog okruga, što ga je odvelo u stalni sukob sa liberalima i Jovanom Ristićem. Od 1872. bavi se advokatskom praksom u Beogradu i postaje jedan od najboljih srpskih advokata.
Sudija je Kasacionog suda od 1874, što je prekinuto nakratko položajem ministra inostranih dela od 20. novembra 1874. do 20. januara 1875. godine u vladi Aćima Čumića.
Od 21. oktobra 1880. predsednik je vlade Srbije sve do 21. septembra 1883. godine.