Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 344
Tematika: Istorija
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Knjiga bila malo pokvasena pa se osusila, ostala malo talasasta , sve ostalo uredno, nema neprijatnih mirisa niti neceg slicnog.
Benac, Alojz, hrvatski arheolog (Plehan, 20. X. 1914 – Sarajevo, 6. III. 1992). Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u Beogradu (1937), doktorirao u Ljubljani (1951). Radio u Zemaljskome muzeju BiH 1947–67 (1957–67. ravnatelj). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968–78). Utemeljitelj je i prvi ravnatelj Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH-a (1963). Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga Balkana. Izveo niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići (Visoko), Crvena Stijena (Bileća), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama (Travnik), Hrustovača u Hrustovu (Sanski Most), Lisičići (Kakanj), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. (Konjic), Pivnica (Odžak), Zecovi (Prijedor), Zelena pećina u Blagaju (Mostar) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu Ilira. Proučavao je i stećke. Pokrenuo petosveščanu sintezu Praistorija jugoslavenskih zemalja (1979–86). Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga: Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture (1952), Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1964), Utvrđena ilirska naselja (1985), Praistorijski tumuli na Kupreškom polju (1986) i dr. Od 1967. redoviti član ANUBiH-a, dopisni član JAZU/HAZU, SANU, SAZU te član niza međunarodnih znanstvenih institucija.
Edukacija i karijera
Klasičnu filologiju i arheologiju, Benac je diplomirao u Beogradu (1937.), a doktorirao je u Ljubljani (1951.) disertacijom Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske Kulture . Profesionalnu karijeru ostvario je u Zemaljskom muzeju BiH, Sarajevo, od 1947.-1967., gdje je bio i direktor u periodu 1957.-1967. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i istorije starog vijeka (1968.-1978.). Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH-a. [1]
Benac je bio redovni član ANUBiH (od 1967.), dopisni član JAZU/HAZU, SANU, SAZU, kao i član niza međunarodnih znanstvenih institucija. ]].[2]
Naučni doprinos
Naučni doprinos akasdemika Benca zasnovan je na istraživanjima praistorijskog doba, osobito zapadnog Balkana. Realizirao je niz temeljnih arheoloških projekata u BiH, na lokalitetima:
Arnautovići (Visoko),
Crvena Stijena (Bileća),
Gradić u Matićima,
Gradina Mujevine u Alihodžama (Travnik),
Hrustovača u Hrustovu (Sanski Most),
Lisičići (Konjic), [3]
Nebo u Brajkovićima (Travnik),
Obre I. i II. (Konjic),
Pivnica (Odžak),
Zecovi (Prijedor),
Zelena pećina u Blagaju (Mostar) i dr.
U centru pažnje njegovih istraživanja bile su gradine, tumule, praistorijska hronologija, etnogeneza i ilirska kultura[4] [5] i stećci. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima.[6] i arheološke karte Bosne i Hercegovine.
Benac je autor sintetske edicije `Praistorija jugoslavenskih zemalja`, koja je publicirana u pet tomova, 1979.-86.
Autor je niza sintetsko-komparativnih djela i rasprava u periodici kao i više knjiga:
Prehistorijsko naselje
Nebo i problem butmirske kulture (1952.)
Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1964.) ).[7][8]
Utvrđena ilirska naselja (1985.) [9]
Praistorijski tumuli na Kupreškom polju (1986.) i dr.
Prilozi za proučavanje neolita u sjevernoj Bosni,
Preiliri, Protoiliri i Prailiri. Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba
Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne
Kameni kalupi sa Pivnice,
La Méditerranée et les balkans du Nord-ouest à l´époque préhistorique (énéolithique et l´âdu bronze)
Prediliri, Protoiliri, Prailiri, neki novi aspekti,
Neki aspekti istraivanja tumula u našoj zemlji,
Zbornik radova prikazanih na naunom skupu «Sahranjivanje kod Ilira». Zlatibor 10-12 maj. 1976,
Some problems of the Western Balkans: The beginning of Indo-europeanizations in the Coastal zone of Yugoslavia and Albania
Kult mrtvih na ilirskom području u praistorijsko doba
Utvrđena ilirska naselja
Osvrt na: Aleksandar Stipčević, Iliri – povijest, život, kultura[10]
Osvrt na: Milutin Garašanin, Praistorija na tlu Srbije[11]
O etničkim zajednicama starijeg željeznog doba u Jugoslaviji
Iliri u Apuliji
Neolitske kulture u Jugoslaviji na ilirskom i susjednim područijima
Crvena Stijena-Glasinac I-Bronzano doba